Zimska poslastica – AJVAR S HRENOM

AJVAR S HRENOM

 

 

 

5 kg duguljastih crvenlh paprika (rog)

2 manja korijena hrena

4 žlice vinskog octa

1 dl ulja

sol prema potrebi

 

 

Odaberite zdrave, mesnate crvene duguljaste paprike. Operite ih i osušite. Pecite ih na ploči štednjaka sa svih strana ili ih stavite u veći lim za kolače pa ih pecite, uz povremeno okretanje, u vrućoj pećnici.

 

Pečene paprike odmah stavite u duboku posudu i pokrijte debljim slojem čistih krpa da se dobro upare i da se ljuske odvoje od mesa paprike pa ćete ih kasnije lakše oguliti. Nakon otprilike 1 sat vremena paprike ogulite i samo očistite od sjemenki nasjeckajte ih na manje komade.

 

Posebno očistite hren i dobro ga operite, a zatim izribajte kao za salatu, pa ga dodajte narezanim paprikama, dodajte ocat i umjereno posolite. Sve dobro izmješajte punite suhe i čiste staklenke.

 

Ajvar prelijte sa 2-3 žlice ulja, pokrijte celofanom, namočenim u alkoholu, povežite i spremite u ostavu za zimnicu.

Poslužite uz kuhano meso i ribu, kao premaz za sendviče, uz sir, kuhana jaja i slično.

 4,052 total views,  2 views today

SOK OD PARADAJZA – Klasik koji morate imati u ostavi

SOK OD RAJČICA

 

 

15 kg rajčica

3 slatke paprike-babure

3 glavice luka

sol prema potrebi

 

 

Odaberite potpuno zrele i krupne rajčice vrste jabučara.

Dobro ih operite pod mlazom tekuće vode, ocijedite i narežite na kriške. Paprike dobro operite, očistite od sjemenki i narežite na rezance, a luk očistite, operite i skošite. U veliku i široku posudu stavite povrće na jačoj vatri, uz miješanje, kuhajte dok se ljuska rajčice ne savije i odvoji.

Tada rajčicu protisnite (pasirajte) kroz sito. Dobiveni sok ponovo stavite u veliku i široku posudu, uobičajeno posolite i, uz miješanje, kuhajte dok sok ne prokuha na polovinu. Skinite s vatre i još vrući sok ulijte u čiste, suhe i zagrijane boce do ispod grlića, odmah povežite celofanom, namočenim u alkoholu, i zavežite.

 

Boce poredajte na deblji sloj člstih krpa, pokrijte dekom i ostavite do drugog dana da se lagano ohlade a tada ih spremite u ostavu za zimnicu.

 

 

 

Ovako pripremljen sok od rajčice možete upotrijebiti za sve vrste jela, npr. za juhe od rajčice, te kao napitak ili za koktele od povrća.

 1,896 total views,  4 views today

Ako niste do sada ovo spremili evo vam prilike – PIRE OD ZRELIH RAJČICA

PIRE OD ZRELIH RAJČICA

 

10 kg rajčica

50 dag luka

5 režnjeva češnjaka

peršinov list

papar u prahu

sol prema potrebi

 

 

Odaberite potpuno zrele i krupne rajčice vrste jabučar. Dobro ih operite pod mlazom tekuće vode, ocijedite i narežite na krupnije komade. Luk i češnjak očistite, operite i skošite.

 

U velikoj i širokoj posudi kuhajte rajčice s lukom, češnjakom i peršinovim listom oko 1 sat i miješajte da ne zagori.

 

 

 

Tada protisnite (pasirajte) kroz sito. Dobivenu kašu stavite u široku posudu, uobičajeno posolite i, uz miješanje, kuhajte dok smjesa ne dobije gustoću pirea. Skinite s vatre pa vrući pire polako uspite u čiste, suhe i zagrijane staklenke, odmah pokrijte dvostrukim celofanom, namočenim u alkoholu, i zavežite.

 

 

Staklenke stavite na deblji sloj čistih krpa, pokrijte ih dekom i ostavite do drugog dana da se ohlade. Tada ih spremite u ostavu za zimnicu. Upotrijebite ih kao dodatak jelima ili uz pečena i kuhana mesa i ribu.

 1,819 total views,  4 views today

ZIMNICA 2018 : ZRELE RAJČICE S POVRĆEM

5 kg rajčica

20 dag mrkve

2 glavice luka

2 grančice celera

2 režnja češnjaka

peršinov list

2 žlice ulja

sol prema potrebi

 

Odaberite potpuno zrele i krupne rajčice vrste jabučara. Dobro ih operite pod mlazom tekuće vode, ocijedite i narežite na manje komade. Mrkvu očistite, dobro operite i narežite na kolutove a luk i češnjak očistite i skošite.

 

Grančice celera i peršinov list operite, ocijedite skošite.

Sve stavite u veliku i široku posudu i na srednjoj vatri, uz miješanje da ne zagori, kuhajte sve dok se kožica rajčice ne smežura. Tada toplu smjesu propasirajte kroz sito. Dobivenu kašu stavite u široku posudu, uobičajeno posolite i, uz miješanje, kuhajte na srednjoj vatri dok se ne vidi dno posude, odnosno dok smjesa ne pada u komadićima s drvene žlice.

 

Tada još vruće pomalo uspite u čiste, suhe i zagrijane staklenke, napunite ih samo 2 cm ispod ruba, odmah ih nepovezane poslažite u veći lim za kolače, stavite na rešetku u mlaku pećnicu da se u njoj ohlade te da im se na površini uhvati zaštitna korica.

Kada su se staklenke ohladile, radi zaštite od eventualnog kvarenja, ulijte u staklenke 2 žlice hladnog ulja, odmah pokrijte dvostrukim celofanom, namočenim u alkoholu, zavežite i spremite u ostavu.

 

Tokom cijele godine možete poslužiti uz kuhana mesa i ribu, te kao dodatak gulašima, juhama, umacima.

 1,694 total views,  2 views today

AKO NISTE ZNALI, EVO VAM SAVJETI ZA KONZERVIRANJE POVRĆA

Pripremanje povrća je brže, lakše i jednostavnije nego pripremanje voća za zimnicu. Za pripremu kvalitetne zimnice potrebno je pridržavati se određenih pravila.
Osnovno pravilo za konzerviranje: upotrijebite posve mlado, svježe i zdravo povrće koje ima specifičan miris, okus, boju i veličinu.
Ako niste u mogućnosti da povrće spremite onoga dana kada ste ga kupili ili ubrali u vlastitom vrtu, spremite ga u hladnjak ili neko drugo hladno i zračno mjesto. Povrće dobro operite da se sva zemlja s njega ispere jer se u zemlji nalazi mnogo štetnih mikroorganlzama koji mogu izazvati kvarenje.
Najbolje je da ga perete u cjediljki ili žičanoj mreži pod mlazom tekuće vode ili u većoj posudi. Vodu mijenjate nekoliko puta.
Pri tome svaki put plodove uklonite iz cjediljke tako da nečistoća ostane na dnu, a onda i cjediljku dobro isplahnite. Povrće se može konzervirati na nekoliko načina:
kiseljenjem u slanoj vodi i octu, mariniranjem, soljenjem, ukuhavanjem i sušenjem. Za kiseljenje se upotrebljava aromatizirani, voćni, vinski i obični ocat (bijeli). Ocat možete začiniti raznim začinima i mirisnim travama.
Oni će dati poseban okus konzerviranom povrću. Posude u kojima, prema receptima, pojedine vrste povrća treba prokuhati, moraju biti neoštećene i dovoljno široke tako da se sve povrće istovremeno kuha. Prije upotrebe posude operite vrelom vodom i deterdžentom, a zatim isperite kipućom vodom i ocijedite. Za konzerviranje povrća možete koristiti patentne ili obične staklenke.
One moraju biti posve cijele, bez napuklina i oštećenja. Svako oštećenje staklenki na gornjem rubu onemogućava potpuno zatvaranje pa zajedno sa zrakom propušta mikroorganizme, što će kasnije dovesti do kvarenja zimnice. Prije upotrebe staklenke dobro operite u toploj vodi deterdžentom, a zatim ih isperite u toploj vodi i ostavite otvorom na čist ubrus da se ocijede.
Ocijeđene staklenke okrenite i ostavite da se posve osuše, nemojte ih brisati krpom.
Napunjene patentne staklenke zatvorite njihovim staklenim poklopcem a obične staklenke zatvorite dvostrukim celofanom, namočenim u alkoholu, zavežite gumom ili tankom špagom pa krajeve celofana obrežite.
Boce, npr. sa sokom od rajčice, možete povezati i suhlm crijevom kupljenim u trgovini. Crijevo narežite na jednostruke četvrtaste komade, otprilike 6-7 cm, držite ih u mlakoj vodi. Napunjene još tople boce pritisnite uz grlić da se crijevo slijepi. Nije ih potrebno povezati špagom ill gumicom.
Ocat, vodu, sol, šećer i začine mjerite točno onim mjerama navedenim u receptima. Staklenke nikada nemojte puniti do vrha. Neka ostane 2 cm do ruba staklenke, ali tekućina neka pokriva sadržaj.
Povrće slažite ravnomjerno u staklenke, ali ne previše zbijeno tako da ocat lakše prodre do svakog dijela. Ako povrće sadrži dovoljno vlastitog soka, prilikom konzerviranja upotrijebite nešto koncentriranji ocat.
Radi orijentacije: za staklenku od litre, napunjenu povrćem, potrebno je oko 5 dl octene otopine. Obični ocat koji se prodaje u trgovinama sadrži 10% octene kiseline što znači da ga, želimo li ga upotrijebiti za konzerviranje povrća, moramo razrijediti. Na svaku litru octa dodaje se 2-3 litre vode, ovisi o receptu.
U nekim receptima povrće se priprema i vinskim octom, no njega ne treba razređivati. Radi zaštite od eventualnog kvarenja, zaliveno povrće u staklenkama možete preliti sa 2-3 žllce hladnog ulja. Ono će spriječiti dodir sa zrakom.
Da bi ocat dobro prodro u deblje i tvrdo povrće, možete ga na više mjesta probosti čistom nerđajućom pletaćom iglom ili čačkalicom. Konzervans (natrij benzoat) koji navodimo u receptima može se kupiti u svakoj ljekarni. Veoma je važno da se pridržavate općih pravila uputa u receptima. Samo u tom slučaju možete biti sigurni da će pripremanje povrća blti uspješno. Konzerviranu zimnicu čuvajte u hladnim, zračnim tamnim ostavama.
Dobro je da na staklenke stavite naljepnice s nazivom vrste povrća i godinom konzervlranja. Na taj ćete način voditi evidenciju kako se zimnica održava i da Ii iste recepte treba uzeti u obzir narednih godina.
Pošto se konzervirana zimnica od povrća priprema u velikim staklenkama od nekoliko litara, stavite velike staklenke na police otraga, a manje naprijed, tako ćete imati bolji pregled kod kontrole zimnice.
VRIJEME SAZRIJEVANJA POVRĆA
Lipanj: grašak, cvjetača, mrkva
Srpanj: grašak, cvjetača, mahune, lučice, mrkva, buče,
Kolovoz: buče, mahune, mrkva, lučice, krastavci, paprika,
Rujan: krastavci, mahune, paprika, rajčice, patlidžani, cikla,
Listopad: paprika, kupus tikvice, kopar, rajčice rajčlce, češnjak, peršin, celer, patlidžan, gljive gljlve, mrkva, kupus

 6,247 total views,  4 views today

POVRĆE U SVAKO DOBA GODINE NA DOMAĆI NAČIN

Priređivanje zimnice nikad nije izgubilo na popularnosti pa tako i u ovo vrijeme industrijske prerade hrane i zamrzavanja mnoge domaćice sa zadovoljstvom pripremaju zimnicu od povrća na klasičan način.
Konzerviranje povrća ne iziskuje veliki napor i trošak a svaka će iskusna domaćica ponosno izjaviti (što je često opravdano) da je njena zimnica ukusnija i kvalitetnija od tvorničkih konzervi.
Nijedan drugi način čuvanja povrća za zimu ne nudi toliko raznih mogućnosti.  Stari oprobani recepti našlh baka još su uvijek vrlo omiljeni i cijenjeni, ali je očito da se sve više primjenjuju metode i tehnička pomagala, što umnogome olakšava njihovu primjenu.
Tek u vrijeme jednolične i siromašne zimske prehrane u potpunosti shvaćamo vrijednost zdrave i prirodne hrane kao što je povrće. Ono obiluje toliko dragocjenim sastojcima kao što su vitamini, minerali, bjelančevine, masti i ugljikohidrati koji ga čine punovrijednom hranom.
Pored ukiseljena povrća, koje se uglavnom upotrebljava zimi kao salata, ono je još i dragocjen materijal za priređivanje juha, variva, priloga, namaza za sendviče i slanih kolača da ne govorimo kako su za zaposlenu ženu dragocjena već gotova jela, kao što su sataraš, buče s rajčicom, patlidžani i dr.
Zimnica od povrća pruža bezbroj mogućnosti za bogatiji i raznovrsniji objed u mjesecima kada je ponuda povrća vrlo oskudna, da ne govorimo koliko je povrće u sezoni jeftinije, posebno ako ga uzgajamo u vlastitom vrtu ili ga nabavimo na tržištu kada mu je cijena najpovoljnija.
Ne treba naglašavati što znači namirnica priređena vlastitim rukama bez upotrebe štetnih kemijskih dodataka. Znalački pripravljeno povrće za zimu predstavlja ponos svake domaćice a sigurno je da će ljubitelji dobrog zalogaja uvijek dati prednost domaćoj zimnci.
I, na kraju, planirajte unaprijed kakve su potrebe obitelji i koliko možete utrošiti za zimnicu. Uvjereni smo da ćete naći puno zadovoljstvo u ovom toliko korisnom hobiju za svoju obitelj ili iznenadne goste poslužiti pravom domaćom zimnicom uz meso, ribu, divljač, sendviče.
Osim navedenih postupaka pripremanja zimnice, pojedino se povrće može spremiti sušenjem i smrzavanjem. Povrće se može sušiti prirodnim putem, tj. na suncu, ili umjetnim u lagano zagrijanoj pećnici.
Tako se npr. može sušiti peršinovo ili celerovo lišće, paprika, feferoni, gljive i sl. Nakon sušenja se povrće samelje ili zdrobi te spremi u staklenke ili platnene vrećice. Prednost je sušenja u pećnici jer se povrće brže osuši pa zadrži boju i aromu.
Duboko smrzavanje je još jednostavniji postupak spremanja povrća za zimu. Tim postupkom povrće zadržava sve svoje sastojke te se može pripremiti odmah bez prethodnog odmrzavanja.
Od pojedinog se povrća mogu pripremiti i vrlo ukusni hranjlivi sokovi

 2,267 total views,  4 views today

ZBOG OVIH STVARI ĆETE SIGURNO POSTATI BOLJI RODITELJI

Ne postoji roditelj koji želi svom djetetu dati više nego  je on sam imao. Ali  razvučeni privatnim i poslovnim obavezama, umorom i stresom ponekad reagujemo neprimjereno, izgubimo živce … Da bi vam olakšali zahtjevnu ulogu roditelja nudimo savjet da donesete  nekoliko odluka koje će od vas načiniti bolje roditelje.

 

 

1. Trudit ću se da svom djetetu dajem komplimente

 

Da bismo bili sigurni da je dijete dovoljno motivirano, u razgovor  treba uvrstiti pohvale. Svaki roditelj bi trebao djetetu dati minimalno tri komplimenta svaki dan.

 

 

 

2. Trudit ću se da ne vičem toliko

Pet gumenih prstena (gumica) podijelite na obje ruke. Svaki put kada dignete glas na dijete skinite jedan prsten. Ovakav test, koji možete napraviti u toku dana  će biti jasan znak koliko često vičete na svoje dijete.

 

 

3. Apsolutno ću mu se posvetiti minimalno 30 minuta svaki dan

 

 

Vrlo lako nas u komuniciranju ometaju obaveze, a djecu slušamo s pola pažnje radeći više stvari odjednom. Da bismo bili sigurni da smo dio svog vremena posvetili samo i samo djetetu treba da izdvojimo bar trideset minuta dnevno u kojima treba da mu budete posvećeni 100 procenata.

 

 

4. Duže ću ga grliti

Istraživanje Sretni Projekt otkrilo je kako treba najmanje 6 sekundi zagrljaja da bi se otpustio serotonin i oksitocin. Zadržite svoje dijete u zagrljaju duže, a efekt opuštanja i sreće zagarantovan je za oboje. Na ovaj način lakše ćete se nositi sa svim izazovima roditeljstva.

 

 

5. Spuštam se na njegov nivo

 

 

Iako se biti roditelj ponekad čini kao strateški poduhvat “mi” protiv “njih”, pravi je uspjeh vidjeti svijet iz dječje perspektive. Treba usporiti, brzo oprostiti, zabaviti se.

 

 

 

6. Uzimam  pauzu kada mislim da ne mogu dalje

Na kraju, ali i ne i manje važno. Uzmite pauzu. Kada mislite da vam ništa ne ide od ruke, da ste izgubili kontrolu, da ste na ivici, napravite pauzu. Duboko udahnite, stavite ruke pod mlaz hladne vode i umijte se. Napravite bilo šta što vam može pomoći da se malo saberete i nastavite dalje “hladne glave”.

 2,352 total views

Ovo je tri puta jeftinije od omekšivača koji koristite a skinut će sve nečistoće sa odjeće!

 

 

 

 

Da bi veš bio čist i odisao svježinom, nema potrebe da koristite  deterdžente i omekšivače prenatrpane hemikalijama. Obično alkoholno sirće može biti rješenje!

Poznato je da alkoholno sirće mijenja omekšivač za veš, jer uklanja fleke, a ne ostavlja miris na vešu, ali njegova primjena u pranju odjeće je puno šira. U odnosu na deterdžente i omekšivače, sirće je prirodno sredstvo za čišćenje, a i mnogo je  jeftinije.

 

Evo vam osam razloga zašto bi alkoholno sirće moralo da postane vaš glavni saveznik kod pranja odjeće.

 

 

1. Izlijte pola šoljice sirćeta na veš prije nego što ga stavite u mašinu. Ono će zaštititi boju odjeće, pojačati efekat deterdženta te na odjeći nakon pranja neće ostati ostaci deterdženta.

 

 

 

2. Možete koristiti sirće umjesto omekšivača. Naspite ga u dio za omekšivač i sirće će posao omekšivača odraditi mnogo bolje, jer će veš biti mekši, a okolina čišća.

 

3. U alkoholnom sirćetu se nalazi kiselina koja će ukloniti fleke od dezodoransa a i tragove znoja sa bijele odjeće.

 

 

4. Neutralizira neprijatne mirise na odjeći te miris dima sa nje.

 

 

5. Sa nekih materijala teško je ukloniti životinjske dlake, ali i tu pomaže alkoholno sirće. Samo ga dodajte u mašinu i dlake nestaju.

 

 

6. Sprječava nakupljanje statičkog elektriciteta na odjeći.

 

 

 

7. Ako veš perete na ruke,  dodajte mu 5- 6 kašika alkoholnog sirćeta i pustite da stoji pola sata. Ovako možete da perete donji veš i kostime za kupanje.

 

 

 

8. Alkoholnim sirćetom je moguće očistiti i samu mašinu. Sirće uklanja sve nečistoće a takođe i  tragove kamenca i buđi.

 

 

 3,050 total views,  4 views today

Šta mislite koja je zmija najopasnija? To zavisi od…

 

 

Prije svega , sve zavisi od toga šta podrazumijevamo pod izrazom najopasnija. Da li se pri tome misli na zmiju koja je do danas usmrtila najviše ljudi, ili na onu čiji je otrov najjači.

 

Neki naučnici smatraju kraljevsku kobru najsmrtonosnijom zmijom na svijetu. Prije svega to je najduža zmija otrovnica. Njen otrov je veoma jak. Zatim, to je zmija koja se ne ustručava da napadne u svako doba. Zabilježeni su slučajevi da su ljudi umirali samo jedan sat nakon ujeda ove zmije.

Drugi kandidat za najsmrtonosniju zmiju bila bi tigrasta zmija, koja živi isključivo u Australiji. Smatra se da je njen otrov najsnažniji od svih otrova. Međutim, pošto je količina tog otrova veoma ograničena, mnogo je manje žrtava ove zmije otrovnice.

 

Krait

 

 

 

Postoji jedna vrsta zmija otrovnica u Indiji koju zovu KRAJT (bungurus fasciatus) i koja pripada posebnoj grupi. Prema podacima umrlo je oko 77 procenata ljudi koje je ujela ova zmija. Poznata kobra iz Indije u stvari ubija daleko više ljudi od bilo koje druge zmije otrovnice, ali bi jedva 10 procenata ljudi umrlo od njenog ujeda da su na vrijeme primili serum.

 

Treba reći i to da najveća zmija na svijetu ne pripada grupi zmija otrovnica. To je zmija poznata pod imenom ANAKONDA, koja živi u Južnoj Americi. Njena dužina dostiže i 10 do 12 metara. Međutim, ova vrsta zmija živi u veoma nepristupačnim predjelima, te se opravdano vjeruje da postoje primjerci anakonde koji nadmašuju po dužini one primjerke koji su do sada pronađeni.

 

 

 

 

U raznim zemljama uvijek postoji mnogo veći broj vrsta neotrovnih zmija od broja vrsta zmija otrovnica. Od otrovnica mogu se najčešće pronaći samo po nekoliko vrsta.

 3,401 total views,  4 views today

Zašto i koliko spavamo?

 

 

Ne postoji živo biće kome nije potrebno da spava ili da se potpuno odmori svakog dana.

 

 

Ako želite da saznate zašto, sjetite se kako se osjećate kad jednu noć ne spavate ili kad samo odete na spavanje kasnije nego obično. Sutradan ste toliko zamoreni da ništa ne možete da radite kako treba.

Dok spavamo, ćelije našeg organizma oporavljaju se od rada u toku dana i  izgrađuju zalihe energije za sledeći period aktivnosti. Koliko treba da spavamo? Većini ljudi je dovoljno osam sati, međutim nekima je dovoljno i kraće spavanje a nekima i više od osam sati da bi se ispavali.

 

Dobrim dijelom to zavisi od načina života. Staro pravilo koga se valja pridržavati glasi da treba spavati onoliko koliko nam je potrebno da bismo bili orni i sposobni za rad.

Postoji dubok i lak san.Poslije osam sati lakog sna još uvijek se osjećamo umorni, dok kratak ali dubok san može potpuno da nas okrijepi.

 

 

Normalno, kada idemo na spavanje, naš centar za spavanje uspavljuje i naš mozak i naše tijelo. Nekada spava samo mozak, a tijelo ne. Zato vrlo zamoren vojnik može ponekad da spava a da i dalje hoda u koloni, jer njegovo tijelo ne spava

 2,274 total views,  2 views today