Naučite nešto novo – OPASNOSTI U PRIRODI I PRVA POMOĆ
Aktivnosti u prirodi kao i sam boravak u njoj nosi svoje opasnosti koje mogu biti objektivne i subjektivne. U zavisnosti od perioda u koje boravimo u prirodi (ljeto ili zima), tako imamo opasnosti koje možemo očekivati za vrijeme boravka u prirodi u tom periodu.
Zbog svega ovoga u prirodu ne treba ići sam jer boravak u prirodi je društvena a ne individualna aktivnost, a u slučaju nesreće nema ko pružiti prvu pomoć.
Objcktivne opasnosti je teško predvidjeti i u njih ubrajamo: odrone stijena, mrak, vremenske nepogode, snježne opasnosti, ultraljubičaste zrake ,velike vrućine, preveliko izlaganje suncu, životinje..
Subjektivne opasnosti kriju se u samom čovjeku, odnosno nepoznavanju vlastitih sposobnosti, pogrešne procjene ili nezdrave ambicije. Magla je pojava koju možemo vrlo često sresti na planinama u toku zimskog perioda. Njena osnovna karakteristika je da nastupa veoma brzo i iznenada. Opasna je zbog toga što povećava dejstvo hladnoće i dovodi do smanjenja vidljivosti.
Vidljivost se ponekad smanjuje na 2-3 metra i praktično je nemoguće se kretati u takvim uslovima. Maksimalno sc gubi moć orijentacije, i naročito, ako je teren nepoznat ne treba se udaljavati van objekata. Ako nas magla zadesi van objekata najbolje je sačekati da prođe, jer je njeno djelovanje obično kratkotrajno usljed strujanja vazduha, pa tek onda nastaviti kretanje.
Ako smo primorani da kretanje nastavimo onda je bolje koristiti kompas i kartu i posebno pamtiti markirna mjesta pored kojih se prolazi. Za poboljšanje vidjivosti koriste se naočare sa žutim staklima.
Jedna od vrlo velikih opasnosti u toku zime mogu biti lavine i odroni. Odroni se javljaju uslijed topljenja snijega i tamo gdje nema dovoljno šume koja bi svojim korijenjem sprečavala odron. Može biti opasno ako se nađemo u neposrednoj blizini ili baš na putu odrona.
Daleko opasnije su sniježne lavine koje nastaju survavanjem većih količina snijega niz padinu. Mogu da prouzrokuju razne nesreće i velike materijalne štete. Pokretne lavine mogu da prouzrokuju razni elementi.
Najčešće su lavine tamo gdje je strmina terena veća od 30 stepeni i gdje je teren obrastao travom i kada su prisutne veće količine snijega. Da li će se lavina pokrenuti ili neće zavisi u velikoj mjeri i od kvaliteta snijega. Pored navedenog lavinu mogu da pokrenu jako sunce, jaki vjetrovi i nagle promjene temperature.
Takođe pokretanje lavine može da izazove i neki jači zvuk, prolazak skijaša ili neke životinje a naročito kada težina snijega bude veća od sile trenja.
Prva pomoć kod lavina
Kada smo ustanovili gdje je unesrećeni zatrpan, treba organizovati iskopavanje.
Prvo treba otkopati glavu unesrećenog kako bi što prije dobio prvu pomoć. Odmah treba dati umjetno disanje na usta ili nos. Ukoliko nam je uspjelo osvijestiti unesrećenog, pristupamo daljnjem iskopavanju pri čemu treba voditi računa o drugim povredama (lomovi, pothladivanje tijela, krvarenjei sl.) transporta, unesrećeni treba biti zaštićen od hladnoće, vjetra i vlage.
