Skupina od deset istočnoeuropskih zemalja podnijela je peticiju Europskoj komisiji da ponovno pregovara o ugovorima o cjepivu protiv koronavirusa, u pismu koje je vidio POLITICO u kojem se navodi prevelika ponuda doza i potreba za zaštitom državnih financija.
Ugovori bi se trebali moći raskinuti “ako više nisu potrebni iz zdravstveno-epidemiološke perspektive”, stoji u jednom od zahtjeva u pismu. U drugim slučajevima, trebalo bi biti moguće smanjiti broj doza koje se naručuju tako da bolje odražavaju potražnju za injekcijama.
Pismo je poslano u petak navečer i naslovljeno je na povjerenicu EU za zdravstvo Stellu Kyriakides. Poljska je predvodila inicijativu, a pismo su potpisale i Bugarska, Hrvatska, Estonija, Mađarska, Latvija, Litva, Rumunjska, Slovačka i Slovenija.
Niz zemalja u istočnoj Europi ranije je izrazilo zabrinutost da su ih postojeći ugovori o cjepivu protiv koronavirusa, potpisani na vrhuncu pandemije, kada je EU bila pod intenzivnim pritiskom javnosti da nabavi injekcije, prisilili da kupuju previše doza koje sada nisu potrebne. Komisija je osigurala do 4,2 milijarde doza cjepiva protiv koronavirusa, gotovo deset puta više od broja stanovnika EU-a. U veljači je isporučeno 1,3 milijarde.
“Unatoč znakovima da pandemija jenjava i da je postignuta zadovoljavajuća razina cijepljenja diljem EU-a, ugovori s proizvođačima cjepiva predviđaju opskrbu količinama cjepiva koje znatno premašuju potrebe država članica i kapacitet da ih apsorbiraju”, stoji u pismu.
Zemlje koje su potpisale pismo tvrde da postoji opasnost da cjepiva istekne neiskorištena s obzirom na probleme na koje su naišle donacije cjepiva, što je “gubljenje javnih sredstava koje se ne može razumno objasniti javnosti”.
Prema skupini istočnoeuropskih zemalja, napori koje je Komisija uložila da prekroji ugovore kako bi se postigla bolja brza isporuka, ne idu dovoljno daleko. Zemlje pišu da je potrebno promijeniti dijelove ugovora koji reguliraju kupnju cjepiva.
U pismu se također navodi problem isporuke cjepiva blizu isteka roka valjanosti, nešto što su prve spomenule baltičke zemlje, te se traži minimalni rok trajanja.
Ostali zahtjevi uključuju osiguravanje zaštite cjepiva od najnovijih varijanti u optjecaju i mogućnost da Uprava EU-a za zdravstvenu pripravnost i odgovor na hitne slučajeve kupi neiskorištena cjepiva kako bi stvorila zajedničku zalihu i također omogućila donacije ostatku svijeta na koordiniraniji način.
Izvor: politico.eu
