KORONA VIRUS NAPADA PRVO OVE DVIJE GRUPE LJUDI

Podijeli

 

 

 

Od samog početka ove pandemije ima ljudi koji tvrde da je novi koronavirus bolest koja je blaža i manje opasna od gripa.

 

 

 

Naučnik Igor Rudan objasnio je zbog čega se ne slaže s podacima Svjetske zdravstvene organizacije o stopi smrtnosti od novog koronavirusa.

 

 

 

Oglasio se na Facebooku:

  • Pitanje vezano za epidemiju novog koronavirusa i bolesti COVID-19, koje je pokazalo svu dubinu nerazumijevanja epidemiološke struke u javnosti i medijima, jeste pitanje: koliko je, zapravo, smrtonosan novi koronavirus, kao i je li gori od gripa?

Od samog početka ove pandemije ima ljudi koji tvrde da je novi koronavirus bolest koja je blaža i manje opasna od gripa, ali i onih koji govore da je znatno opasniji od gripa. Neki mediji, u svom potpunom nerazumijevanju ovoga pitanja, počeli su objavljivati da je novi koronavirus “čak i 20 ili 30 puta smrtonosniji” od virusa gripa.

Danas je ovo pitanje eksplodiralo i u svjetskim medijima, jer je WHO objavila “da je oko 3.4% zaraženih umrlo”. To medijima i javnosti zvuči zastrašujuće, iako sam u emisiji”Nedeljom u 2″ pokušao objasniti zašto to još uvijek nije zastrašujuće, kao i zašto niti brojka od 7% ne bi trebala biti zastrašujuća za sve nas, te zašto čak ni takva stopa ne bi uzrokovala bitno više smrti nego grip. Ova objavljena stopa je dvostruko manja od 7%, što je, znači, čak i dobra vijest.

Danas se javno oglasio i predsjednik SAD-a, Donald Trump, koji je rekao kako je broj kojeg je objavila WHO “pogrešan”. Rekao je da je razgovarao s ljudima koji o tome nešto znaju i da je taj broj svakako ispod 1%, ako ne i znatno manji.

Vidite kako je život nepredvidiv – danas sam javno ujedinjen u mišljenju s Trampom, a naizgled protiv WHO-a. Iako samo naizgled, jer vidjećete da su i Trump i WHO u pravu, svako na svoj način.

Iako sam mnoge od ovih razmatranja čuvao za svoj intervju u nedjelju za Nenada Jarića Dauenhauera, razvoj događanja u svetu tera me da neke dijelove svog intervjua ubrzano objavim ovdje, u najkraćim crtama.

 

 

 

Dakle, najprije trebate znati da se u počecima svake virusne epidemije virus još uvijek muči da skoči na ljude, pa će birati one s oslabljenim imunološkim sistemom, koji će ga teže odbaciti. Zbog toga su prvi pacijenti nerijetko ljudi koji su ili stariji, ili već imaju neke bolesti koje ih čine ranjivijim. Oni završavaju u bolnici, gdje u tom trenutku niko ne sumnja na epidemijski potencijal njihove upale pluća.

Zatim se od njih zaraze drugi bolnički pacijenti, a i poneki zdravstveni radnici. Ovi potonji zatim bolest prošire i na ostale pacijente u bolnici – vrlo osjetljive ljude, starije, bolesnike koji se liječe od teških bolesti.

Naime, potvrdjeno je da  su samo oni oboleli od koronavirusa koji su na kraju morali da dođu u bolnicu i tamo su bili testirani. Oni ni po čemu nisu reprezentativni, i njihove stope smrtnosti ne može se preslikati, čak niti na populaciju ukupno zaraženih od koronavirusa u Wuhanu, a kamoli na cjelokupnu populaciju Vuhana – tj., zaražene i nezaražene. Zbog toga, potpuno je pogrešno gledati na internetu broj potvrđeno zaraženih i broj umrlih, pa dijeliti broj umrlih s brojem potvrđeno zaraženih i izvlačiti iz toga bilo kakve zaključke.

Čak i smrti u brojkama su pogrešne, jer ako pratite potvrđeno zaražene i umrle u “realnom vremenu”, tj. dan po dan, razume se da jako puno zaraženih još uopšte nije imalo šansu da ozdravi ili pak umre. Ljudi na intenzivnoj njezi umiraće još danima, možda i mjesecima, pa će vam se zbog toga broj umrlih u brojkama vremenom povećavati na onaj broj zaraženih koji do danas već imate. Time vaša stopa smrtnosti “umrli kroz potvrđeno zaraženi” neće onda više biti 2% ili 3%, nego može vremenom rasti, možda i na 7%. Zbog toga reći da je “3% ili 4% do sada potvrđeno zaraženih umrlo” zapravo nije pogrešno samo po sebi, a to je WHO učinila.

 

 

 

Zato sam u emisiji “Nedjeljom u 2” već objasnio da nam stopa smrtnosti među potvrđeno zaraženima nije toliko važna, već bi trebalo znati stopu smrtnosti među ukupno zaraženima. Nju, međutim, niko trenutno ne može znati, jer bi za to trebalo provesti testiranje među nasumično izabranih barem 10,000 ili još bolje 100,000 stanovnika Wuhana.

Prvi razlog je što virus zahvata pretežno stariji dio stanovništva, pa se ta stopa, kad je jednom budemo znali – a trenutno je niko ne može znati – može projektovati na stariji dio, ali ne i na mlade i djecu, jer njihove su stope još i znatno manje.

Drugi razlog je što se neće svi zaraziti. Virus neće uspjeti zaraziti baš svakog od nas zbog naše zemljopisne raštrkanosti u mnoga manja mjesta i naselja, a u velik broj njih nikada neće ni ući niko zaražen. Tome će dodatno donijeti i protuepidemijske mjere i izolacija oboljelih.

 

 

 

Zatim, kako se ljudi budu zaražavali i ozdravljivali, sticaće se imunost na virus, pa će virus imati sve manji broj ljudi na koji može skočiti. Time će u nekom trenutku broj novih osoba koje će svaki već zaraženi moći dalje zaraziti pasti na manje od prosječno 1, pa će epidemija samu sebe ograničiti i zaustaviti. Mnogi procesi u prirodi su samo-ograničujući na sličan način – i šumski požari, i padovi burzi, i epidemije.

Ali, najvažnija pozitivna stvar kojoj se svi nadamo jest da će koronavirus biti sezonski virus, kao i njegovi rođaci, te će nestati s toplijim vremenom i promjenama u prirodi koje donose kasno proljeće i ljeto, kao što tada nestaju i prehlade, koje koronavirusi takođe izazivaju.

 7,062 total views,  4 views today

Podijeli

Add a Comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *