KOLIKO JE KORONAVIRUS OPASAN: KO SE NALAZI U OPASNOSTI I KAKO SE SPREČAVA

Podijeli

 

 

 

U Bosni i Hercegovini trenutno nema oboljelih od koronavirusa, ali sumnja da je jedna osoba zaražena jučer je stigla iz Osijeka u Hrvatskoj. Međutim, sinoć je, nakon provedenih testova, potvrđeno da 26-godišnji mladić, koji je u KBC-u Osijek bio izoliran pet dana, nema koronavirus, ali su testovi upućeni na potvrdu u Berlin.

 

 

 

 

 

No, sumnju na koronavirus ima još jedan pacijent u Hrvatskoj, hospitaliziran u Splitu, koji se nedavno vratio iz Kine, za kojeg se još uvijek čekaju nalazi.

Prema posljednjim informacijama, u Evropskoj uniji oboljela je 21 osoba, a u svijetu 14.564. Do sada je umrlo 305 ljudi.

Evropske zemlje, u kojima je potvrđena bolest, uzrokovana novim koronavirusom, su Francuska, Njemačka, Finska, Italija, Španija, Švedska i Velika Britanija.

 

 

Diljem svijeta svakodnevno se otkrivaju oboljeli, ali jučer je prvi smrtni slučaj od epidemije koronavirusa izvan Kine zabilježen u Filipinima, gdje je umro 44-godišnjak iz kineskog grada Wuhana, u kojem se virus u decembru prošle godine i pojavio.

Sve je počelo u decembru prošle godine, a Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je krajem tog mjeseca upozorena na nekoliko slučajeva upale pluća u kineskom gradu Wuhanu.

Sedam dana kasnije kineske vlasti potvrdile su da su identificirale novi virus, a WHO je prošlog četvrtka, zbog te bolesti, proglasio globalno vanredno stanje.

Italijanski naučnici uspjeli izolirati čist uzorak od zaraženog pacijenta

Sinoć je stigla vijest da su, italijanski naučnici u Nacionalno institutu za zarazne bolesti izolirali koronavirus.

  • Riječ je o međunarodno važnoj vijesti. Time se stvara više mogućnosti za razumijevanje i proučavanje virusa kako bi se suzbilo njegovo širenje – rekao je italijanski ministar zdravstva Roberto Speranza.

Institut u Rimu te će rezultate staviti na raspolaganje drugim zemljama kako bi se mogla nastaviti istraživanja.

Izoliranjem virusa naučnici u Rimu dobili su čisti mikropski uzorak od zaražene osobe umjesto uzgoja u laboratoriji.

Naučnici su rekli da su uspjeli izolirati virus 48 sati od postavljanja dijagnoze, piše italijanska novinska agencija Ansa.

Prije nekoliko dana australski znanstvenici uspjeli su uzgojiti koronavirus u laboratoriji.

 

 

 

Šta je ustvari koronavirus i koliko je on opasan?

Novi virus, koji su naučnici imenovali 2019-nCoV, je koronavirus, iz porodice virusa koji uključuju običnu prehladu i ozbiljnije bolesti poput teškog akutnog respiratornog sindroma (SARS).

Još uvijek se ne zna koliko je smrtonosan.

Iako teški slučajevi dovode do upale pluća i smrti, mogući su i oni blaži u kojima se bolest i ne primijeti. Velik dio onih koji su do sada stradali imali su ranijih zdravstvenih tegoba, bili su stariji i oslabljenih imunoloških sistema.

 

 

 

Kako su evoluirali koronavirusi?

Kako su evoluirali koronavirusi? Kada je čovjek prije 10-ak hiljada godina od lovca sakupljača postao poljoprivrednik stočar, bliski kontakt sa životinjama omogućio je razvoj brojnih bolesti koje su prelazile sa životinja na ljude i obratno – tzv. zoonoza. Zanimljivo je da se tada očekivano trajanje ljudskog života značajno skratilo. No, sigurnost dostupnosti hrane ipak je predstavljala evolucijsku prednost. Danas se smatra da je najrecentniji zajednički predak svih koronavirusa star najmanje 10.000 godina. Procjenjuje se da se SARS, koji je zoonoza, odvojio 1986. Smatra se da je sa šišmiša prešao na vrstu divljih mačaka – cibetke, a potom na tržnicama na ljude. Novi koronavirus 2019 n-CoV (stvarni snimak dole) prvi je put zabilježen krajem 2019. godine, genetski se podudara sa SARS-om više od 70 posto, a klasificiran je kao soj betakoronavirusa. Također, se smatra da je potekao od šišmiša, no posrednik za sada nije poznat.

 

 

 

Koji su simptomi zaražene osobe?

Za sada je infekcija virusom “2019-nCoV” potvrđena kod osoba različitih dobi i zdravstvenog statusa. Simptomi variraju, pa su kod nekih blagi, a kod nekih virus izaziva teška, ali i fatalna stanja. Na temelju iskustva sa MERS virusom, vjeruje se da inkubacija bolesti traje od dva do 14 dana.

Infekcija koronavirusom ima niz simptoma poput visoke temperature, kašlja, gubitka daha i teškoća pri disanju, groznice, bola u mišićima, glavobolje, upale grla, ali i poremećaja pažnje. Kod mnogih zaraženih otkrivena je i upala pluća.

 

 

 

Kako i zašto virusi napadaju ćelije?

Virusi za svoju reprodukciju trebaju ćelije domaćina, pa napadaju sve žive organizme, uključujući biljke, gljive, bakterije i arheje. Kako bi ušli u ćelije, pričvršćuju se na njihove receptore na membrani uz pomoć glikoproteina koji strše iz njih. U slučaju koronavirusa, to su glikoproteini S na šiljcima (naziv S dolazi od spike – šiljak). Nakon što se učvrste na ćeliju, u nju ulaze na različite načine. Kada uđu, zaštitna ljuska kapsida se razgrađuje i oslobađa se genski materijal virusa – DNK ili RNK. Taj materijal preuzima kontrolu nad ćelijom svojim porukama i počinje je koristiti za izgradnju vlastitih dijelova – za sintezu vlastitih proteina, vlastitih genskih poruka i ljuski. Tokom umnožavanja virusa nastaju promjene na površini i u unutrašnjosti inficirane ćelije. Kada se svi dijelovi novih virusa sastave i on se umnoži, obično kreće izlazak iz ćelije radi daljnjeg širenja i reprodukcije. Prilikom izlaska ćelija obično biva uništena. Neke vrste virusa mogu dugo vremena ostati pritajene u ćelijama. Odbrambeni sistem organizma ne uništava samo viruse već i zaražene ćelije. Kada virus uđe u ćeliju, odbrambeni sistem ne može prepoznati šta je u njoj. Ćelije stoga koriste mehanizme kojima djeliće virusa izbacuju na svoju površinu kako bi signalizirale da su zaražene.

Odbrambeni sistem ih prepoznaje, pa uništava zaražene ćelije zajedno virusima. To čine T ćelije opremljene raznim otrovima kao što su citotoksini. Napad virusa ponekad može izazvati pretjeranu odbrambenu reakciju koja se očituje kao citokinska oluja. Takve pretjerane reakcije obično uzrokuju oštećenja tkiva domaćina i bolove poput bolova u zglobovima. Problem se dalje komplikuje ako se obnavljanje tkiva ne odvija kako treba, pa u njima nastaju ožiljci. Jake upale mogu čak uzrokovati sistemske citokinske oluje koje potom mogu izazvati oštećenja u brojnim organima i njihovo otkazivanje. Jedna od teških posljedica napada novog koronavirusa je zatajenje bubrega.

 

 

 

Šta koronavirus radi organizmu?

Ono što se ovog momenta stručno i naučno može potvrditi je da ovaj mutirani koronavirus posebno napada epitelne ćelije donjih disajnih puteva, proizvodeći citokinetsku reakciju koja za posljedicu ima težak oblik upale pluća, a u nastavku kao konačno zastoj respiratorne radnje, što uzrokuje smrtni završetak. Osim toga, koronavirus može izazvati zatajenje bubrega i sepsu, što također, može dovesti do smrtnog ishoda.

 

 

 

Kako se prenosi i kako se zaraza može spriječiti?

Koronavirus prenosi se s čovjeka na čovjeka, iako još uvijek nije jasno koliko lako se to događa. Većina slučajeva zabilježena je kod ljudi koji su bili u Wuhanu, kod članova porodice zaraženih ili zdravstvenih radnika.

Prijenos se najvjerovatnije događa u bliskom kontaktu sa zaraženom osobom, putem čestica u zraku koje tamo završe kašljanjem i kihanjem, ili kad neko dodiruje zaraženu osobu ili predmet te potom dodiruje svoja usta, nos ili oči.

Kako bi se smanjila vjerovatnoća zaraze, WHO preporučuje često pranje ruku, prekrivanje usta i nosa pri kihanju i kašljanju, te izbjegavanje bliskog kontakta sa zaraženima.

No, jučer su stručnjaci iz bolnice Renminbi Univerziteta Wuhan i Instituta za virologiju u tom gradu objavili da se virus može prenijeti i probavnim sistemom, nakon što su proučili uzorke stolice i rektalne brisove pacijenata.

Prema kineskoj novinskoj agenciji Xinhua, mnogi pacijenti zaraženi koronavorusom patili su samo od proljeva, a ne od klasičnih simptoma poput temperature.
Iako nekoliko medicinskih instituta u svijetu radi na tome, još uvijek ne postoji vakcina za koronavirus.

Među njima je Instituta “Pasteur” u Francuskoj, čiji naučnici su objavili da su osnovali tim koji bi u 20 mjeseci trebao razviti vakcinu protiv koronavirusa.

  • Krajem augusta bi mogli početi s kliničkim ispitivanjima i, ako sve bude u redu, dobiti vakcinu u roku 20 mjeseci – rekao je Christophe D’Enfert, naučni direktor Instituta.

 

 

 

Jang Li, prvi izliječeni

Prvi izliječeni pacijent od koronovirusa je 34-godišnji Jang Li. Radio je u jednom poduzeću u Wuhanu.

Infekcija mu je registrirana 9. januara, na liječenje je otišao 21, a poslije deset dana otpušten je iz bolnice u Sečuanu.

 

 

 

Je li koronavirus poput SARS-a?

Novi virus je soj koronavirusa, poput SARS-a koji je 2002. i 2003. godine ubio gotovo 800 ljudi.

No, za razliku od SARS-a, također nastalog u Kini, vjeruje se da se novi virus može širiti tokom inkubacijskog perioda koji traje između jednog i 14 dana, potencijalno i prije nego što zaražena osoba pokaže simptome.

Novi virus nije smrtonosan kao SARS, no za sada je zabilježen veći broj zaraženih.

 

 

 

 

 

HAYAT

1,516 total views, 8 views today

Podijeli

Add a Comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *