Neki ljudi se razbole jer očekuju. Neki ljudi se razbole (ili se još više razbole) nakon što im se dijagnosticira bolest. Neki ljudi se razbole jer žele odustati ili čak umrijeti. Neki ljudi nemaju ništa bolje za raditi.

Većina ljudi pretpostavlja da klice i geni uzrokuju bolest. Teorija klica donijela nam je puno, a teorija gena će nas odvesti još i dalje. Ali još uvijek postoji tajanstvena okolnost zbog čega se neki ljudi razboljevaju, dok drugi ne.

Na primjer, studije pokazuju da ako se virus prehlade stavi izravno u nos osobe, mogućnost dobivanja prehlade je oko 1 prema 8; izloženost hladnoći ili vlazi ne povećavaju te izglede. Također, kada je Crna Smrt (Crna kuga) izbrisala trećinu europskog stanovništva u 14. stoljeću, nitko ne zna zašto druge dvije trećine ljudi, koji su sigurno bili izloženi, nisu umrli.

Svakoga dana svatko od nas udiše ili unosi dovoljno bakterija koje mogu uzrokovati  razne bolesti od kojih na kraju ne obolijevamo, ali čini se da je neka vrsta “kontrole od strane domaćina” na djelu. To se odnosi na sposobnost tijela da živi s agensima koji uzrokuju bolesti, a da se ne razboli. Klice nisu jedini čimbenik.

Statistike pokazuju da teško bolesni ljudi često čekaju da prođe značajan datum, kao što je Božić ili rođendan, prije nego što iznenada umru. Istraživanja iz vremena Korejskog rata pokazala su da su mladi vojnici u ranim dvadesetim godinama imali ozbiljnu blokadu koronarnih arterija, ali se bolest nije pojavila sve do srednje dobi.

Nisu se svi izloženi HIV-u razboljeli, a u nekoliko rijetkih slučajeva, oni koji su bolovali od AIDS-a preokrenuli su svoj virusni status s pozitivnog na negativan, prenosi Beliefnet. Zašto ćemo se onda vi ili ja razboljeti, a netko drugi jednako ugrožen neće?

 

 

 

Najbolji način da se razbolite je da patite od mnogih od sljedećih stanja:

  • Nesanitarni uvjeti: Velika izloženost klicama ostaje glavni čimbenik.
  • Siromaštvo: Siromaštvo degradira život na svim frontama, uključujući zdravlje.
  • Visoki stres: Fizički i psihički stres oštećuju imunološki sustav.
  • Depresija i anksioznost: Neliječeni psihički poremećaji slabe otpornost na širok raspon bolesti, možda čak i na rak.
  • Nedostatak obrambenih mehanizama: Stres je sam po sebi negativan čimbenik, ali nemogućnost da pobjegnemo od njega je važnija.
  • Nedostatak kontrole, viktimizacija: Svi stresovi postaju mnogo gori ako mislite da nemate kontrolu nad vlastitim životom.
  • Inercija, sjedilački način života: Ako ste neaktivni i nemate izvanjskih interesa, vaša šansa da se razbolite naglo raste.
  • Osjećaj usamljenosti i nevoljenosti: Emocionalna deprivacija jednako je nezdrava kao i nedostatak dobre hrane.
  • Iznenadni gubitak: Iznenadni gubitak posla ili supružnika, preokret u financijama ili rat, prirodne katastrofe, sve je to stanje gubitka i dovodi do povećanog rizika od bolesti.
  • Starenje: Nekada je starenje smatrano glavnim uzrokom bolesti, ali sada se zna da starenje nije izravan uzrok. Biti zdrav u osamdesetima trebalo bi biti vaše očekivanje, ali ako se zanemarite u starosti, tijelo postaje znatno osjetljivije na bolesti.

 

 

 

Niti jedan od tih čimbenika nije veliko iznenađenje, budući da su nam dužnosnici javnog zdravstva usadili da je većina bolesti u suvremenom društvu “ bolest životnog stila”, koja se rađa od stresa, nedostatka vježbanja i drugih čimbenika. Ali mislim da većina ljudi još uvijek pretpostavlja da je debljina, na primjer, za vas gora od stresa, što zasigurno nije slučaj.

 

 

 

Izvan dijabetesa i problema sa zglobovima teško je pronaći ozbiljnu vezu između umjerene prekomjerne težine i bilo kojeg drugog poremećaja, dok su stres i njegovi nusproizvodi glavni rizici i preuveličavaju učinak starenja.

 

 

 

Ipak, ako nemaju visoki krvni tlak i arterijske bolesti, većina ljudi će živjeti jako dugo, vjerojatno u dobrom zdravlju dok ne zadobiju svoju konačnu bolest. Ali misterija o tome tko posebno obolijeva ostaje neriješena, djelomično zato što postoje suptilni faktori koje je malo stručnjaka adekvatno ispitalo.

  • Neki ljudi se razbole jer očekuju.
  • Neki ljudi se razbole (ili se još više razbole) nakon što im se dijagnosticira bolest.
  • Bolest donosi određene prednosti, poznate kao “sekundarni dobici”, što je čini pozitivnom. Klasičan primjer je dijete koje se pretvara da je bolesno kako bi dobilo više ljubavi i pažnje, ali odrasli pronalaze svoje vlastite sekundarne dobitke – neprihvaćanje odgovornosti za svoj život ili pronalaženje bijega iz situacije s kojom se ne mogu nositi.
  • Neki ljudi se razbole jer žele odustati ili čak umrijeti.
  • Neki ljudi nemaju ništa bolje za raditi pa se razbole.

 

 

 

 

Deepak Chopra

 

 

atma.hr