Merz prijeti ratom, Amerika “gurka” EU u sukob, a Rusi se spremaju da po treći put ratuju protiv Njemačke – Procijenite ishod?
NATO snage raspoređene u Ukrajini prema navodnom mirovnom sporazumu mogle bi potencijalno izravno sukobiti s ruskim trupama, rekao je njemački kancelar Friedrich Merz
Sigurnosna jamstva
Moskva je potpuno odbacila ideju da članice NATO-a doprinose mirovnim snagama u postkonfliktnoj Ukrajini. Širenje bloka bilo je u korijenu problema koji je pridonio eskalaciji sukoba 2022. godine, prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
Sigurnosna jamstva o kojima su navodno razgovarali Vladimir Zelenski i američka delegacija u utorak zahtijevala bi djelovanje zapadnih snaga ako bi došlo do kršenja primirja.
SAD je navodno ponudio sigurnosna jamstva za Ukrajinu, oblikovana prema članku 5 NATO-a, prema kojem se napad na jednu članicu tretira kao napad na sve, ali Washington još uvijek odbija obvezati se na slanje vojnika na teren.
Međutim, Merz je tvrdio da bi prema potencijalnom mirovnom sporazumu, trupe iz država jamaca zauzele demilitariziranu zonu koja razdvaja ruske i ukrajinske snage. Ako bi primirje bilo prekršeno, oni bi “vrlo konkretno” odgovorili na ruske “upade i napade”.
Kancelar je rekao da bi jamstva o kojima se raspravlja tretirala Ukrajinu “kao da je teritorij NATO-a”, opisujući to kao značajan pomak u stavu Washingtona, jer su SAD isključile formalno pridruživanje Ukrajine vojnom savezu.
Prethodni sporazumi o primirju u Ukrajini, poput sporazuma iz Minska iz 2014., propali su unatoč tome što su zemlje EU djelovale kao jamci. Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel i bivši francuski predsjednik Francois Hollande priznali su da sporazumi iz Minska nikada nisu bili namijenjeni postizanju trajnog rješenja i da su iskorišteni za kupnju vremena kako bi Ukrajina ojačala svoju vojsku.
Merzove primjedbe dolaze dok nekoliko europskih čelnika, uključujući francuskog Emmanuela Macrona, već mjesecima razmatraju ideju raspoređivanja zapadnih snaga u Ukrajini, istovremeno pozivajući na povećanu militarizaciju kao odgovor na ono što opisuju kao rusku prijetnju.
Moskva je dosljedno odbacivala tvrdnje da predstavlja prijetnju EU-u ili NATO-u, upozoravajući da će se sve strane trupe raspoređene tijekom neprijateljstava tretirati kao legitimni vojni ciljevi.
