Finska je službeno odlučila ući u NATO. Zahtjev nordijske zemlje za pridruživanje vojnom bloku predvođenom SAD-om sada treba odobrenje finskog parlamenta.
Finska je službeno objavila svoju namjeru pridruživanja vojnom savezu NATO-a, priopćila je vlada u nedjelju. Tijekom sastanka vlade, predsjednik Sauli Niinistö i ministri “složili su se da će Finska podnijeti zahtjev za članstvo u Organizaciji Sjevernoatlantskog pakta (NATO)”, stoji u priopćenju.
Za pristupanje Finske savezu predvođenom SAD-om bilo bi potrebno jednoglasno odobrenje postojećih 30 država članica, uključujući Tursku, koja je sugerirala da bi mogla staviti veto na taj potez. Izvješće o planiranom članstvu Finske bit će podneseno nacionalnom parlamentu nakon što bude odobreno na plenarnoj sjednici vlade, stoji u priopćenju.
“Naša odluka je povijesna. Najvažnija je sigurnost Finske i naših građana. Odluka jača sigurnost i suradnju između nordijskih zemalja”, rekla je premijerka Sanna Marin. Premijerka je dodala da očekuje da će finski parlament “odlučno i odgovorno prihvatiti odluku [o ulasku u NATO]. Niinistö i Marin trebali bi kasnije danas održati tiskovnu konferenciju o kandidaturi Finske za članstvo u NATO-u, a očekuje se da će prisustvovati oko 90 novinara.
Finska i njezin susjed Švedska ostale su izvan NATO-a tijekom Hladnog rata, ali vlade dviju nordijskih zemalja rekle su da su preispitale svoj stav nakon pokretanja ruske vojne operacije u Ukrajini krajem veljače. Moskva je inzistirala da bi članstvo Helsinkija i Stockholma u vojnom bloku pod vodstvom SAD-a bila pogreška, te je upozorila i obećala reakciju na razvoj događaja.
NATO je isprva očekivao brzu ratifikaciju finskih i švedskih nastojanja za članstvo, no u petak je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan najavio da bi se njegova zemlja mogla usprotiviti njihovom pristupanju. Erdogan je te dvije nacije opisao kao “kuće za terorističke organizacije”, misleći na separatističku Kurdistansku radničku stranku (PKK) i Revolucionarnu narodnooslobodilačku frontu (DHKP/C), koje je Ankara stavila izvan zakona.
Glavni savjetnik predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana Ibrahim Kalin pojasnio je Reutersu u subotu da Turska ne nastoji izravno srušiti pristupanje Švedske i Finske NATO-ovom bloku predvođenom SAD-om. Iako se mora riješiti zabrinutost Ankare oko organizacija koje smatra “terorističkim” koje djeluju u tim zemljama, rekao je dužnosnik.
Finska dijeli kopnenu granicu od 1340 kilometara s Rusijom i vodila je rat sa Sovjetskim Savezom 1939. godine. Ruski čelnici su tvrdili da stavljanje članica NATO-a i strateškog oružja na pragu njihove zemlje krši načelo “nedjeljive sigurnosti”, što znači da ni zapadnom bloku ni Moskvi ne bi trebalo dopustiti da ojačaju vlastitu sigurnost na račun druge strane. Iako su finski i švedski čelnici rekli da ih je ruska invazija na Ukrajinu natjerala da preispitaju svoj sigurnosni stav.
Očito je da SAD želi stisnuti Rusiju i sukobiti je sa svim državama Europe. Rat u Siriji je bio samo test kako se vode ratovi protiv neprijatelja, koristeći tuđe vojne i civilne resurse. Kao što su islamisti, uz pomoć Zapada, pristizali u Siriju, sada u Ukrajinu stižu razni dragovljci koji se priključuju ekstremnim jedinicima AZOVA. Objene revolucije su prevaziđene, sada su u modi proxy ratovi.
Želite li znati što je konačni plan, samo poslušajte Georgea Friedmana, koji je 2015. najavio nove sukobe u Europi gdje će, prema njemu, biti puno mrtvih. Ovo je jedan od najvažnijih video snimaka koji otkriva aktualni plan za novi rat u Europi.
“Financijska panika sastavni je dio kapitalizma, kao i ekonomske recesije. Sustav ih generira i zbog njih postaje jači. Poput šumskih požara, oni su bolni kada se pojave, ali bez njih šuma ne bi mogla opstati. Oni nameću disciplinu, kažnjavaju nepromišljene, nagrađuju oprezne. Oni to čine nesavršeno, naravno, jer su ponekad nepromišljeni nagrađeni, a oprezni kažnjeni. Političke krize — za razliku od normalne financijske panike — nastaju kada nepromišljeni stvaraju krize, dok ostatak društva snosi teret njihove nepromišljenosti. U tom trenutku kriza prestaje biti financijska ili ekonomska. Postaje politička.”
Kome nije jasno što George Friedman govori, neće mu nikada ni biti jasno. Razmislite malo kojoj grupi pripadaju naši politički predstavnici i tko ih je postavio tu gdje jesu?
Za kraj vam nudimo odgovor Georga Friedmana na pitanje jedne Hrvatice o Rusiji, Njemačkoj i Sjedinjenim državama.
