ANALIZA AMERIČKE AGENCIJE: EVO ŠTO ĆE SE DESITI UKOLIKO SRBIJA NAPADNE KOSOVO

ANALIZA AMERIČKE AGENCIJE: EVO ŠTO ĆE SE DESITI UKOLIKO SRBIJA NAPADNE KOSOVO

Američka agencija Associated Press (AP) objavila je opširan tekst o planu Kosova da formira vojsku i u kome detaljno analizira moguću reakciju Srbije, stav NATO-a, a postavlja i pitanje legitimiteta tog poteza Prištine.

U analizi, čija je okosnica šta bi bilo kada bi zaista došlo do vojnog sukoba Beograda i Prištine, AP se bavi aktulenom krizom u regionu, jačinom i brojnošću vojnih snaga dvije strane, ali i pozicijom i utjecajem Sjedinjenih Američkih Država i Rusije u slučaju vojne intervencije.

Očekuje se, kako se navodi, da će kosovski parlament u petak odobriti nacrt zakona o transformaciji Kosovske sigurnosne snage (KBS), koja broji 4.000 pripadnika, u širu, lako naoružanu vojsku.

 

 

Dugotrajne tenzije su porasle i nakon što je Priština podigla takse na 100 posto za robu iz BiH i Srbije kao očiglednu odmazdu na to što je lobiranje Srbije spriječilo pokušaj Kosova da uđe u Interpol.

– Približavanje Kosova formiranju regularne vojske dovoljno je naljutilo Srbiju da govori o vojnoj intervenciji – piše AP.

Dok Srbija vjeruje da je glavni cilj predložene vojske zauzimanje i etničko čišćenje sjevera Kosova naseljenog Srbima, prištinski zvaničnici to negiraju.

Uz upozorenje na moguću vojnu intervenciju, srbijanska premijerka Ana Brnabić je prošle sedmice rekla da se nada da “nikad nećemo morati da upotrijebimo našu vojsku”, ali da je to “trenutno jedna od opcija na stolu”.

AP postavlja pitanje koliko je ozbiljna ova prijetnja, ocjenjujući da je to, po svoj prilici, “prazna prijetnja” i dodaje da je krajnje nevjerovatno da će Srbija poduzeti vojnu akciju, iako je “pojačala svoje zveckanje oružjem”.

– To bi izazvalo direktnu konfrontaciju s oko 4.600 mirovnjaka NATO-a, uključujući američke vojnike stacionirane na Kosovu od 1999. To bi, također, skoro sigurno izazvalo sankcije zapada i izolaciju Srbije – dodaje AP. 

Bez obzira na prisustvo NATO-a na Kosovu, Srbija ima mnogo snažniju vojsku – skoro 30.000 profesionalnih vojnika u poređenju sa 5.000 u novoj kosovskoj vojsci.

Rusija je nedavno naoružala Srbiju borbenim avionima i tenkovima, ali bombardiranje 1999. uništilo je vojne kapacitete zemlje koji su zanemarivi u poređenju s onima Alijanse, navodi AP.

 

 

 

Objašnjavajući poziciju NATO-a, agencija podsjeća da generalni sekretar Jens Stoltenberg rekao da plan o kosovskoj vojsci stiže u pogrešno vrijeme, da je protiv savjeta mnogih saveznika NATO-a i da može imati negativne posljedice po perspektivu Kosova za eventaulno pridruživanje Alijansi i Evropskoj uniji.

Ako Kosovo nastavi, rekao je Stoltenberg, “NATO će morati da preispita nivo svog angažiranja s Kosovskim sigurnosnim snagama”, podsjeća AP.

Kada je riječ o pojedinostima, agencija navodi da bi nova kosovska vojska imala godišnji budžet od 98 miliona eura, 5.000 vojnika naoružanih lakim pješadijskim naoružanjem i 3.000 rezervista.

Kosovski zvaničnici kažu da će ona biti angažirana u operacijama reagiranja na krize i civilne zaštite, što, ističe AP, u suštini već rade postojeće Kosovske sigurnosne snage.

Na pitanje koliko je legitiman ovakav potez, AP ukazuje da rezolucija 1244 Vijeća sigurnosti UN-a precizira da je Kosovo pod nadležnošću UNMIK-a dok su za sigurnost zaduženi mirovnjaci predvođeni NATO-om.

NATO i SAD su pomogli obuku trenutnog KBS-a. SAD podržavaju formiranje nove vojske kroz dug proces koji vodi ka multietničkoj zastupljenosti, počev od promjene Ustava u kojem se ne spominje armija.

 

 

 

Dva faktora

U tekstu se ističu i dva faktora – ruski i američki. Rusija snažno podržava Srbiju, “svog jedinog pravog saveznika u Evropi”, i smatra da formiranje kosovske vojske može dovesti do najtežih posljedica ne samo po Srbe u regionu već i za sigurnost cijelog Balkana.

– Ali nije vjerovatno da će se Moskva pridružiti Srbiji u bilo kakvoj vojnoj akciji protiv NATO-a na Kosovu. Štaviše, ruska vojska nema realan pristup Srbiji i Kosovu koji su praktično okruženi državama članicama NATO-a – ističe AP.

Kada je riječ o američkom faktoru, agencija napominje da je predsjednik Donald Tramp (Trump) pokazao malo interesiranje za tenzije na Balkanu, ali ocjenjuje i da je Kosovo zapravo američki protektorat zahvaljujući bivšim administracijama koje su mu pomogle da dobije nezavisnost.

– SAD imaju oko 600 vojnika na Kosovu i bilo koji srpski napad bi vjerovatno naišao na žestok odgovor – navodi AP.

 

 

 

Na pitanje šta slijedi, u tekstu se konstatira da Srbija odbija da učestvuje u dijalogu u Briselu dok Priština ne opozove takse, a da kosovska vlada kaže da neće ukinuti tarife sve dok Srbija ne prizna državu Kosovo.

– Trebat će puno međunarodnog lobiranja da se restartuju razgovori koji su ključni za obje zemlje u njihovim nastojanjima da se pridruže EU – zaključuje AP.

 

 

 

 

hayat

Loading

admin

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Translate »