VINO: HRANA, LIJEK, UŽITAK, ALI I POROK?

Vino je od pamtivijeka stalni čovjekov pratilac. U veselju i u tuzi, u zdravlju i u bolesti, vino mu nesebično pruža radost, utjehu, krijepi ga i liječi, hrabri i potiče. Još je poznati grčki mislilac i povjesničar Plutarh rekao da je vino najkorisnije od svih pića, najukusnije od svih lijekova i najslasnije od svih živežnih namirnica. Ono doista jest čudesno piće, s blizu hiljadu različitih sastojaka, od alkohola do vitamina i minerala, pa se čovjek s pravom voli družiti s njim i ono mu zaista služi i kao djelotvorni lijek kod mnogih bolesti

 

 

Vino će svu svoju ljepotu, raskoš, ljekovitost i prijateljstvo prema čovjeku otkriti samo ako se u njemu uživa umjereno. S razumom i trezveno. Svako pretjerivanje odnijet će svu radost, bit će opasno, čak pogubno. Naš narod to dobro zna, otuda i izreka: vino je dobar sluga, ali loš gospodar.

Vina se dijele po različitim kriterijima, mogu biti bijela, crna (odnosno crvena) i ružičasta.

 

 

 

 

Za one koji manje znaju o plemenitoj kapljici, u enologiji postoji oznaka “suho vino”, a to se odnosi na šećer. Naime, osim po boji, vina se dijele i po ostatku neprovrelog šećera, pa je tako suho vino ono koje sadrži do četri, a iznimno i do devet grama šećera u litri vina, dok su slatka vina ona koja imaju više od 50 grama neprovrelog šećera po litri.

S ovim brojevima se ne morate opterećivati, vaš će vam jezik i nepce sami kazati koje vam vino najviše prija, ali nije ih loše znati kada prvi put kupujete neku bocu, ili kada slažete vina koja ćete sebi ili gostima ponuditi uz objed.

Treba znati osnovno pravilo slaganja jela i vina; s jelima od bijelog mesa najbolje se služe bijela vina, s jelima od tamnog mesa crna vina, dok se ružičasta vina mogu pijuckati u oba slučaja. Postoje još neka jasna i razumljiva pravila: bijela vina se piju prije ružičastih i crnih, mlada vina prije starijih, suha prije polusuhih, polusuha prije poluslatkih i slatkih, ona koja sadrže manje alkohola prije “jačih”.

 

 

 

Ručak ili večeru možete početi i završiti – vinom, jer je to veoma prikladan desert, ali i zdrav aperitiv. Bude li se na stolu našlo više vrsta jela, kao aperitiv može poslužiti jedno suho bijelo vino ili suhi pjenušac.

 

 

 

Riba triput pliva

Stara narodna izreka kaže da riba mora plivati tri puta: u moru ili u rijeci, u ulju i u vinu. Sad, o plivanju u ulju, pogotovo ako nije maslinovo, i utjecaju na zdravlje moglo bi se razglabati, ali vino će se svakako sjajno složiti sa specijalitetima od riba i plodovima mora. Još jedna stara narodna kaže da je najbolje složiti jela i pića iz istog podneblja. Dakle, uz morske specijalitete najbolje će se složiti vina s obale i otoka.

Ali ni tome ne valja robovati, prijat će svakako i dobra kontinentalna vina. Uz jela od glavonožaca, školjki i rakova najbolje će se složiti bijela suha vina. Bijela morska riba i plemenita riječna riba tražit će također bijela vina, i to punija, ali pazite da ipak ne budu prejaka. Doduše, sve više stručnjaka i uz bijelu morsku ribu nudi crna vina, ali to je već stvar vlastitog ukusa i opredjeljenja vinopilca. Popularni riblji paprikaš, fišpaprikaš, najbolje će prijati uz svježa i pitka crna vina i ružice. Plava morska riba odlično će, međutim, plivati u crnom vinu.

 

 

 

Važna je temperatura

Manja je greška ponuditi kapljicu koja se baš najbolje ne slaže sa jelom koje je na stolu, nego poslužiti previše toplo ili previše hladno vino. Bijela se vina po pravilu poslužuju, zavisno od starosti i načinu proizvodnje, ohlađena na 10 do 12 stepeni Celzijusa. S tim da aromatičnija vina moraju biti hladnija. Crna se vina, pak, piju šambrirana, odnosno zagrijana na sobnu temperaturu. Ali ne na 25 stepeni Celzijusa, koliko sad zna biti u našim stanovima i kućama, nego, u prosjeku, na 18 stepeni.

Aromatičnija crna vina i ona koja su barikirana, koja su odležala u posebnim drvenim bačvama mogu se poslužiti i koji stepen hladnija, dok običnim stolnim crnim vinima neće nauditi ni temperatura do 22 stepena. Ružičasta će vina svoju raskoš najbolje pokazati ako se poslužuju ohlađena na 14 do 16 stepeni. Kod predikatnih vina vrijedi pravilo: što je vino slađe, to hladnije mora biti. Tako da se ledeno vino i izbor suhih bobica, npr. poslužuju ohlađeni na 5 -6 Celzijevih stepeni. Pjenušci su najbolji ohlađeni na 5 – 8 stepeni.

 

 

 

Zbogom depresiji

I depresije pogađaju sve više ljudi. Toj su opasnosti dvostruko češće izložene žene nego muškarci. Osim kod liječnika, kod psihijatra, pomoć se, i kao preventiva, može naći u – vinu. Ono smanjuje duševnu napetost, ublažava strahove, suzbija frustracije. Već male količine vina dopuštaju da se život gleda sa ljepše strane, da se razmišlja pozitivno.

No, i sasvim male količine vina mogu čovjeka dovesti do euforičnog raspoloženja, što nije dobro. Jer idući korak, popije li se previše, može biti vrlo neugodan, javlja se bijes, bol, mržnja. To treba svakako izbjeći. Dakle, i kada želimo da nam vino donese dobro raspoloženje, kap veselja, treba sa njim oprezno.

 

 

Protiv Alzheimerove bolesti

Jedna je francuska studija pokazala da ljudi stariji od 65 godina koji svakodnevno popiju koju čašicu vina rjeđe obolijavaju od duševnih bolesti, staračke senilnosti, Alzheimerove bolesti. Kao lijek protiv Alzeheimerove bolesti preporučuje se muškarcima uz svaki obrok, odnosno tri puta dnevno popiti po 1,25 dl vina, a ženama 1 dl. Korisno je polovinu te količine srknuti prije jela, kako bi vino brzo dospjelo u krv, a ostatak uz jelo ili poslije njega.

 

 

 

Kako istresti stres

Stres, česti i neumorni pratilac naše svakodnevnice, uzročnik je mnogih zdravstvenih tegoba, pa i bolesti. A pouzdani saveznik u borbi protiv stresa može biti i vino. Ono pomaže da u kritičnim trenucima čovjek ukloni nesigurnost, ojača svoju samouvjerenost i samopouzdanje. Utvrdio je to u svom istraživanju Nacionalni institut za borbu protiv zloupotrebe alkohola i alkoholizma u Sjedinjenim Američkim Državama. Konstatirano je da niti jedno drugo piće ne oslobađa čovjeka od napetosti bolje od vina. (Za muškarca se preporučuje najviše 4 dl, a ženama 2 dl laganog vina dnevno.

U trenucima predaha i opuštanja tokom dana popijte polagano, mirno i sa uživanjem, čašicu vina. Neka to bude ono koje najviše volite. U večernjim satima, ako vam prija, uživajte u čašici crnog vina. Bijela vina, po pravilu, donose poticaj, dok crna smiruju. Čašica više, ako za njom posegnete može neugodno i opasno zakomplikovati situaciju. Nemojte, dakle, probleme i brige utapati u vinu, dopustite vinu samo da vam pomogne. Vodite vi njega, a ne ono vas.

 

 

 

Poput ljubavnog napitka

Poljubac je sladak, ali vino je još slađe, rekao je jedan stari njemački pjesnik. Možda! Ali zašto ne sjediniti dva užitka? Umjereno uživanje u vinu može samo potaknuti spolni užitak. Jer ono nedvojbeno djeluje kao erotski stimulans. Vino potiče spolne žlijezde, pojačava krvotok, gubi se strah i smetenost.

Naravno, pretjerate li u stimuliranju vinom, obit će vam se to o glavu, poput bumeranga. Dok male količine vina opuštaju, stimuliraju i povljno utječu na spolne funkcije, povećavajući cjelokupni erotski doživljaj i žene i muškarca, čašica više sve će pretvoriti u katastrofu. Muškarci neće moći postići erekciju, a i ženama krv iz područja zdjelice odlazi u druge dijelove tijela.

 

 

 

Neprijatelj bakterija i virusa

Kako vino uništava bakterije i viruse, osobe koje ga umjereno piju bolje su zaštićeni nego apstinenti. A ako ste već zakačili gripu ili prehladu, lakše ćete je savladati uz čašicu vina. Efikasnije će biti bijelo vino nego crno.

U slučajevima kašlja, bronhitisa, povišene temperature i vrućice, prehlade, bolova u zglobovima i glavobolje pomaže suho bijelo vino. Ono će priskočiti u pomoć imunološkom sistemu u uništavanju bakterija i virusa, poticat će krvotok, suzbijati iznemoglost, pridonijeti normaliziranju tjelesne temperature. Muškarac smije popiti najviše 4, a žena 3 decilitra vina na dan, po mogućnosti uz obroke.

Kod teškoća sa gutanjem, upale grla i ždrijela vino treba piti u malim gutljajima, dopustiti mu da polahko klizi preko jezika. Pripremate li kuhano vino, vodite računa o tome da se ne smije zakuhati, jer bi se time vitamini koji su osjetljivi na toplinu uništili. Uzimate li lijekove, obavezno pročitajte uputu i objašnjenje, postoji li opasnost da zbog međusobnog djelovanja lijeka i alkohola dođe do neželjenih popratnih pojava. Između uzimanja lijeka i vina, po pravilu, moraju proći najmanje dva sata!

 

 

 

Čuvar srca

Vino snižava holesterol, širi sužene krvne sudove i smanjuje rizik od srčanog infarkta. Blagotvorno će biti i u slučajevima angine pektoris, koja je nerijetko uvod u srčani infarkt. Vino kao zaštita za srce preporučuje se konzumirati posebno u večernjim satima. Noću, dok spavamo, povećana je mogućnost da dođe do srčanih nevolja (zgrušavanje krvi, pad pritiska, stvaranje ugruška).

Kažu da zaštitno djelovanje vina traje od 12 do 18 sati. Čuvar vašega srca svakog će dana tako biti čašica bijelog ili crnog vina, na primjer sivi pinot, rajnski rizling, istarska malvazija, crni pinot i drugo. U podne je uputnije gucnuti bijelog vina, u večernjim satima, prije spavanja, crnoga.

 

 

 

Saveznik odbrambenog sistema

Naučnici iz Kalifornije utvrdili su da dvije čašice crnog vina dnevno povećavaju odbrambenu sposobnost organizma, jer pojačavaju antioksidanse u tijelu. Ljudi koji umjereno piju vino rjeđe obolijevaju od onih koji ga ne piju. Njihove su odbrambene snage, naime, optimalno međusobno usklađene. I samo vino neposredno djeluje na odbrambeni sistem, jer razgrađuje štetne otpadne tvari koje nastaju zbog metabolizma bakterija.

Za jačanje odbrambene sposobnosti organizma preporučuje se crno vino, ali ako vam ono ne prija možete piti i ružičasto ili bijelo. I ono sadrži antioksidanse, doduše u manjim količinama nego crno vino, ali još uvijek dovoljno da ojača vaš odbrambeni sistem. Osim toga, u uništavanju bakterija bijelo je vino čak djelotvornije od crnog. Ono na primjer uništava statilokoke, koji su uzročnici gnojenja, kao i opasne kolibakterije. Zbog djelovanja imunološkog sistema vino je uspješno i kao preventivno sredstvo.

 

 

 

Crno vino – odbrana od raka

Neosporna je činjenica da Francuzi, uprkos nezdravom načinu života, karakterističnom i za druge razvijene zemlje, najrjeđe pate od srčanih tegoba i rjeđe, od ostalih, obolijevaju od raka. U čemu je tajna? Po svemu sudeći – u vinu.

Francuzi su najveće vinopije u Evropi, obrok ne može proći a da ne bude zaliven dobrom kapljicom. Mnogi naučnici smatraju da je upravo zahvaljujući tom običaju i pravilu broj Francuza koji boluju od raka ispod evropskog i američkog prosjeka.

Crno se vino smatra dokazanim sredstvom za spriječavanje svih vrsta karcinoma. Antocijan, obojena tvar u grožđu i vinu, poboljšava cjelokupno ćelijsko disanje i onemogućuje oksidaciju, a to je najbolja prevencija od raka. Zato se preporučuje uz svaki obrok popiti čašicu kvalitetnog suhog vina, pa još jednu dodatnu na kraju dana, pred spavanje.

 

 

 

Podmazivanje zglobova

Francuski naučnici ustanovili su antireumatsko djelovanje vina. I statistika je potvrdila da u slučajevima akutnog stadija artritisa jedna do dvije čašice crnog vina djeluju vrlo blagotvorno. Kod reumatskog artritisa preporučuju se, pak, lagana bijela vina, dok kod hronične artroze valja piti crna vina iz južnih podneblja, koja imaju u sastavu velike količine mangana.

Osteoporoza, odnosno krhost kostiju, koja se ublažava kalcijem, mineralima i vitaminima, te mlijekom, mliječnim proizvodima, može se zaustaviti i – vinom. Ali, ako se uzima u razumnim količinama. Protiv osteoporoze korisno je uz obroke piti crno vino koje ima više kalcija i fosfora, dvije čašice dnevno. Djelotvorna su i bijela vina, posebno porijeklom s vapnenačkog tla. U podne je dobro piti bijelo vino, a u večernjim satima crno.

 

 

 

Jača i stvara krv

Pije li se vino u umjerenim količinama, pozitivno će utjecati na krvnu sliku. Ko pati od slabokrvnosti (anemije) pomoći će sebi, posebno ako pije vino od grožđa koje se uzgaja na vulkanskom tlu, jer ono sadrži puno fosfata i bogato je željezom. Preporučljivo je svakodnevno uz jelo popiti umjerenu količinu crnog vina, i to 1 dl uz ručak i 2 dl poslije večere.

Za bolju prokrvljenost preporučuju se lagana crna vina, a valja popiti najviše trećinu litre dnevno, ravnomjerno raspoređenu uz obroke.

 

 

 

 

 

(aura.ba)

 1,970 total views,  2 views today