Šta bi bilo ako Milorad Dodik uhapsi visokog predstavnika Schmidta? (analiza)

Šta bi bilo ako Milorad Dodik uhapsi visokog predstavnika Schmidta? (analiza)

Kad bi Milorad Dodik pokušao da uhapsi Christiana Schmidta, to bi izazvalo ozbiljnu političku, pravnu i međunarodnu krizu — vjerovatno najdublju u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini.

Evo šta bi se najvjerovatnije desilo:

1. Međunarodna osuda i reakcija

Schmidt je visoki predstavnik imenovan u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom, a njegovo hapšenje bi se smatralo napadom na međunarodnu zajednicu i mirovni poredak u BiH. EU, SAD, NATO i Ujedinjene nacije bi najvjerovatnije osudili taj čin i zahtijevali njegovo momentalno oslobađanje.

2. Političke i pravne posljedice

Dodik bi se suočio s:

  • Dodatnim međunarodnim sankcijama

  • Izolacijom Republike Srpske

  • Krivičnim gonjenjem – čak i mogućnošću međunarodne potjernice ili suda

3. Mogući odgovor međunarodnih snaga

EUFOR, koji ima vojno prisustvo u BiH, mogao bi biti aktiviran za zaštitu Schmidta i očuvanje stabilnosti. U krajnjoj liniji, mogao bi biti pokrenut i mehanizam za njegovo prinudno oslobađanje.

4. Unutrašnja destabilizacija BiH

Ovakav potez bi dodatno raspalio političke tenzije, produbio podjele, pa čak otvorio pitanje funkcionalnosti zajedničkih institucija i mira u zemlji.

Hajde da razložimo šta bi se pravno i institucionalno desilo ako bi visoki predstavnik Christian Schmidt bio fizički uklonjen ili uhapšen na teritoriji Republike Srpske:


🔹 1. Dejtonski mirovni sporazum bio bi direktno pregažen

Visoki predstavnik je ključni tumač civilnog dijela Dejtona. Ako ga neka strana fizički ukloni, to bi se pravno tumačilo kao agresivan udar na ustavni poredak BiH.


🔹 2. OHR bi zadržao legitimitet — međunarodna zajednica ne bi priznala čin

Bez obzira na fizičko uklanjanje Schmidta, Upravni odbor PIC-a (Peace Implementation Council), koji čine EU, SAD, Velika Britanija, Japan i drugi, ne bi priznali Dodikov potez, već bi:

  • imenovali privremenog zamjenika ako treba,

  • pojačali prisustvo međunarodnih snaga (EUFOR),

  • uveli oštrije sankcije RS vlastima.


🔹 3. Ustavni sud BiH bi mogao proglasiti vanredno stanje

U saradnji sa Predsjedništvom BiH i OHR-om, mogle bi se aktivirati specijalne mjere:

  • zabrana političkog djelovanja za odgovorne osobe (što već postoji),

  • upotreba sile za obnovu reda.


🔹 4. Institucije BiH bi bile paralisane, ali ne i ugašene

Državne institucije bi verovatno izgubile pristup teritoriji RS-a, ali bi nastavile rad iz Sarajeva i međunarodne zajednice. RS bi mogla pokušati da se „izoluje“, ali:

  • novac bi bio blokiran (budžet, MMF, EU fondovi),

  • granice RS-a ne bi bile priznate ni od koga osim možda Rusije i Srbije.


🔹 5. Mogući scenario: međunarodni protektorat nad RS-om

U slučaju potpunog pravnog sloma, međunarodna zajednica bi mogla:

  • suspendovati vlast RS,

  • uvesti privremenu administraciju (slično kao na Kosovu 1999–2008),

  • formirati prelaznu vlast uz pomoć domaćih opozicionih snaga.


Zvuči filmski, ali BiH je specifična — nema klasičan suverenitet, jer je i dalje pod međunarodnim nadzorom. Zato svaki pokušaj radikalnog poteza ima posljedice koje mnogi političari možda i ne sagledaju do kraja.

Hajde da pogledamo realne opcije i motive koje bi Srbija i Rusija imale u slučaju da Milorad Dodik fizički ukloni ili uhapsi Christiana Schmidta:


🇷🇸 Srbija

🔹 Zvanična reakcija:

Srbija bi najvjerovatnije pozvala na smirivanje tenzija i „poštovanje Dejtonskog sporazuma“, bez direktnog osuđivanja Dodika. Vučić bi pokušao da:

  • zadrži balans između Zapada i Dodika,

  • izbjegne direktan sukob sa EU i SAD,

  • ne izgubi političke poene kod srpskog biračkog tijela koje većinski simpatizira Dodika.

Ali — u pozadini bi vjerovatno:

  • vršio pritisak na Dodika da smiri situaciju,

  • pokušao izvući političku korist kao „posrednik“ i „faktor stabilnosti“.

👉 Srbija ne bi vojno pomogla RS-u, ali bi se pravila da „razumije razloge“.


🇷🇺 Rusija

🔹 Zvanična reakcija:

Rusija bi gotovo sigurno:

  • osudila djelovanje visokog predstavnika,

  • pozdravila „suverenitet RS-a“,

  • branila Dodika na sjednicama Savjeta bezbjednosti UN-a.

🔹 U praksi:

  • Medijski i diplomatski podržala Dodika, ali bez konkretne vojne pomoći.

  • Mogla bi poslati „savjetnike“ ili simboličnu podršku,

  • Možda bi iskoristila situaciju da skrene pažnju sa Ukrajine i dodatno polarizuje Balkan.

👉 Ali ne bi ušla u direktan sukob sa Zapadom zbog BiH.

Sada dolazimo do ključnog dijela: kako bi reagovali EU i NATO ako bi Milorad Dodik zaista uhapsio visokog predstavnika Christiana Schmidta.


🇪🇺 Evropska unija

🔹 Diplomatski odgovor:

EU bi:

  • odmah osudila čin kao napad na mirovni poredak,

  • sazvala hitan sastanak Savjeta za spoljne poslove,

  • podržala Schmidta kao legitimnog visokog predstavnika.

🔹 Sankcije:

  • Zamrzavanje imovine Dodika i njegovih saradnika u EU,

  • Zabrana putovanja za najviše funkcionere RS,

  • Obustava svih fondova za RS (EU IPA fondovi, razvojna pomoć itd.),

  • Moguće isključenje RS iz mehanizama evropskih integracija BiH.


🛡️ NATO / EUFOR (Althea misija)

🔹 Bezbednosni odgovor:

  • Povećanje trupa EUFOR-a u BiH (već je u pripravnosti),

  • Moguće preuzimanje kontrole nad strateškim objektima (aerodromi, granice),

  • Aktivacija vojne podrške ukoliko se sigurnost Schmidta i međunarodnog osoblja ugrozi.

🔹 NATO bi podržao EUFOR, ali:

  • Ne bi odmah intervenisao direktno,

  • Održao bi vojne vježbe u regionu kao poruku zastrašivanja,

  • Obezbijedio nadzor iz vazduha i satelita nad RS i granicama.


Kombinovani efekat:

  • RS bi bila faktički izolovana,

  • BiH bi možda ušla u neku vrstu polu-protektorata,

  • Schmidt bi dobio još veću međunarodnu podršku nego što je imao do sada,

  • Dodik bi postao politički „radioaktivna figura“ i za Moskvu i za Beograd — prevelik teret.


Sve u svemu — hapšenje Schmidta bi bilo kao bacanje šibice na bačvu benzina. Ne bi donijelo RS nezavisnost, nego potpuno zamrzavanje njenog političkog statusa i potpuni gubitak uticaja unutar BiH.

Loading

admin

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Translate »