SAČUVAJTE ZDRAVLJE I VITALNOST I U SEDAMDESETIM: Što su stariji, ljudi trebaju uzimati manje lijekova
Ljudi stare na različit način, neki do u duboku starost očuvaju zdravlje i vitalnost, neki lakše pobolijevaju. Dobra je vijest da postoje opća pravila očuvanja fizičkog i psihičkog zdravlja koja nam, ako ih se pridržavamo nakon 65. godine, mogu produžiti život
Ma koliko pazili na zdravlje, u starosti dolazi do neminovnih promjena u organizmu. Na njih se možemo pripremiti, a neke i usporiti pravilnom ishranom, redovnim kretanjem u prirodi i aktivnim društvenim životom.
Prvo čulo na koje starenje utječe je čulo vida. Pred očima se mogu pojaviti mrljice i potrebno je više vremena da se stariji ljudi prilagode promjenama svjetlosti. Vidno polje se smanjuje, a oštrina vida slabi. Ujedno slabi čulo sluha. Gubitak sluha izrazitiji je kod starijih muškaraca nego kod žena. Čula njuha i okusa, takođe, slabe s porastom dobi, o čemu posebno treba voditi računa prilikom pripreme hrane. Mišićna masa se smanjuje gotovo za trećinu, posebno u srednjoj i dubokoj starosti.
Spriječite osteoporozu
Sve je to posljedica nedovoljnog korištenja mišića, tjelesne neaktivnosti, nepravilne ishrane i slabe cirkulacije, a ne samoga starenja. U starosti kosti obično gube kalcij, postaju tanje i krhkije, a to povećava opasnost od povreda i ozljeđivanja i smanjuje sposobnost brzog oporavka. Što je žena starija nakon menopauze, to je sklonija i pojavi bolesti osteoporoze u starosti, kao i što je sve učestalija pojava osteoporoze kod muškaraca u vrijeme andropauze.
Što su ljudi stariji, to teže dišu i izdišu zrak. Smatra se da je uzrok tome smanjena apsorcijska površina pluća i smanjenje njihove gipkosti. Slabljenje disajnih funkcija odražava se na ostale dijelove tijela. Pluća, dakle, postaju manje elastična, a koštani zglobovi neelastični i time se smanjuje širenje prsnog koša. Zbog toga je jako važno da stariji ljudi što više vježbaju pravilno disanje po liječničkim uputama i da borave što više na svježem zraku.
Staru uzrečicu da je čovjek toliko star koliko su stare njegove krvne žile potkrepljuju mnoga naučna istraživanja. U srednjoj i dubokoj starosti cirkulacija nije toliko očuvana kao u mlađoj dobi. Arterije otvrdnu i djelimično se začepe, što dovodi do povišenog krvnog pritiska. Povišeni krvni pritisak spada među uzročnike moždanog udara, srčanog udara, te zatajenja rada bubrega.
Umna aktivnost
Težina jetre se smanjuje, a time i protok krvi kroz nju. Povećanjem dobi aktivnost jetre se smanjuje, a posljedica je pojačavanje učinka određenih lijekova, kao naprimjer lijekova za smirenje. To znači da se stariji ljudi trebaju disciplinirano pridržavati liječničkih uputa o uzimanju lijekova. Što su stariji, trebaju uzimati manje lijekova.
Prohodnost kroz bubrege smanjuje se za 1 % godišnje počevši već od četvrte decenije pa nadalje. Zbog toga je kod starijih ljudi jako važan unos najmanje 2 litra tekućine dnevno. Starenjem se težina mozga smanjuje 7 do 10 %. Valja istaknuti da to smanjenje nije uvijek povezano sa lošijim stanjem moždanog tkiva, jer se zna da preostale moždane ćelije, ako je star čovjek i dalje duševno aktivan, intenziviraju svoj metabolizam, te tako nadoknađuju ispadanja funkcija propalih ćelija.
Usporavanje elektroaktivnosti u mozgu pripisuje se propadanju nervnih ćelija. Međutim, nove naučne spoznaje upućuju da neprekinuta moždana aktivnost i kod starijeg čovjeka ne dovodi do tog propadanja, a time ni do usporavanja elektroaktivnosti u mozgu u starijoj dobi. Zbog toga je jako važno, osim tjelesne aktivnosti, održavati i duševnu aktivnost starijih ljudi. Gerontološka istraživanja također su potvrdila da se kod tih ljudi čak umne sposobnosti mogu i unaprijediti.
Upute za sretniju starost
Hrana
Promjena načina ishrane mora se zasnivati na smanjenju unosa masti, kao i prerađenih ugljikohidrata. Preporučuje se puno svježeg voća i povrća zbog sadržaja biljnih vlakana, vitamina, minerala i antioksidansa. Od mesa prikladno je nemasno bijelo pureće ili pileće meso ili riba. Najbolje je pripremati hranu kuhanjem ili pirjanjem. Prženje u masnoći je zabranjeno.
Hljeb, žitarice i proizvodi od žitarica glavni su izvor ugljikohidrata, vlakana, vitamina B – grupe, minerala, bjelančevina. Dnevna potrebna količina je preko 6 porcija. Jedna porcija je jedna kriška hljeba (oko 50 g), ½ šoljice kuhane riže ili tjestenine, ½ šoljice kuhanih žitarica ili oko 3 supene kašike (oko 30 g) prerađenih žitarica.
Dnevno je potrebno uzeti povrća i voća u količini od najmanje 5 porcija, od toga 3 porcije povrća i 2 porcije voća, od čega jedna porcija treba biti zeleno lisnato ili žuto povrće, a jedna povrće i voće bogato – C vitaminom. Jedna porcija je 1 šoljica sirovog lisnatog povrća, ½ šoljice rezanog sirovog ili kuhanog povrća, 1 komad voća srednje veličine (jabuka, banana, narandža) ili kriška dinje, ½ šoljice sjeckanog, kuhanog ili konzervisanog voća, ¾ šoljice soka, ¼ šoljice suhog voća.
Dnevne potrebe su jedna porcija, odnosno jedna šoljica mlijeka (nemasnog) ili jogurta, 45 g svježeg sira, 60 g tvrdog sira (sušeni sir)
Potrebna dnevna količina je 2 porcije s mesom i to: jedna porcija od 60 do 90 g ribe, ½ šoljice kuhanog graha, 1 jaje, a velike kašike maslaca od kikirikija broje se kao ½ obroka krhtog mesa.
Svakodnevno uzimati dovoljno prirodnih napitaka – vodu, mineralnu vodu, prirodne sokove, biljne čajeve. Od alkoholnih pića preporučuje se piti samo do decilitar vina uz ručak.
Tjelesna aktivnost
Umjerena tjelesna aktivnost mora postati dio svakodnevne rutine. Najvažnije je da je tjelesna aktivnost stalna i redovna (po mogućnosti svakodnevna), odgovarajućeg trajanja (15 do 30 minuta), a oprećenje mora biti usklađeno sa zdravstvenim stanjem osobe.
Liječnički pregledi
Svakako je potrebno obaviti najnužnije liječničke preglede koje preporuči liječnik. Naprimjer:
mjerenje krvnog pritiska (četiri puta godišnje)
ocjena stanja uhranjenosti (jednom godišnje)
pregled pluća jednom u tri godine za starije od 65 godina
pregled urina radi ranog otkrivanja bolesti mokraćnih organa (jednom godišnje)
otkrivanje neuroloških poremećaja i organa osjetila vida i sluha (jednom godišnje)
pregled psihičkog stanja (u dvije godine)
rano otkrivanje koštano – mišićnih bolesti (u tri godine)
rano otkrivanje anemija (jednom godišnje)
obavezno cijepljenje protiv gripe svih starijih od 65 godina.
(aura.ba)
