ONA je jak antioksidans, stimuliše cirkulaciju krvi, reguliše hormone, a dobra je i za kožu, probavu i živce – pijete li je?
Kadulja je višegodišnji nizak grm koji samoniklo raste na mediteranskom kamenjaru. Voli toplinu i sunce, a loše podnosi preveliku količinu vlage, mraz i hladnoću.
Kadulja nas vjerojatno neće na prvi pogled oboriti s nogu svojom ljepotom, premda se ne može reći da njezin duguljast ljubičasti cvat nije šarmantan, ali zato će nas potpuno osvojiti svojom ljekovitošću i upotrebom u kulinarstvu. I latinski naziv, Salvia officinalis, jasno govori o njezinoj ljekovitoj prirodi; salvare znači spasiti, a officinalis upućuje na ljekovitost. Pretpostavlja se da hrvatski naziv dolazi od glagola kaditi, jer su ljudi nekada kađenjem ove biljke pročišćavali domove u vjerskim obredima.
Ljekovita biljka
Ona je i službeno priznata kao ljekovita biljka, a ta su svojstva davno prepoznata. Kaduljina pradomovina je Mediteran i sredozemni su je narodi koristili u različite svrhe. Egipćani, recimo, za poboljšanje plodnosti, ali bila im je i jedan od osnovnih sastojaka za balzamiranje pokojnika. Rimljani su kaduljom olakšavali probavu nakon pretjerivanja s masnom hranom, a Dioskorid, grčki liječnik u rimskoj službi, dekoktom kadulje zaustavljao je krvarenje rana, dok je čajem liječio upale grla i promuklost.
Rimljanima i Grcima kadulja je bila i konzervans za meso. U srednjem vijeku bila je jedna od 16 glavnih biljaka od kojih su redovnici pripremali ljekarije, a kineska medicina koristi kadulju za rješavanje tegoba probavnog trakta i živčanog sustava. U medicinske svrhe upotrebljava se kaduljin list, koji je u vrijeme cvatnje biljke, a to su tri ljetna mjeseca, najbogatiji ljekovitim tvarima.
List je debeo i dlakav, srebrnastosiv ili sivozelen, vrlo aromatičan zahvaljujući eteričnom ulju u kojem je glavni sastojak spoj tujon, a sadrži i cineol i kamfor i druge spojeve.
Tujon djeluje antibakterijski, protugljivično i antivirusno, ali kod neprekidnog i predugog korištenja kadulje može i negativno utjecati na organizam (može izazivati grčeve, uznemirenost, vrtoglavicu pa i epileptične napadaje, stoga osobe s epilepsijom ne bi trebale uzimati kadulju). No, mnogo je više dobrih učinaka kadulje. Osim već spomenutih, valja istaknuti i njeno protuupalno djelovanje, uz to je jak antioksidans, stimulira cirkulaciju krvi i limfe, regulira hormone, dobra je i za kožu pa pomaže kod akni i prištića, ublažava zubobolju i glavobolju, a poboljšava pamćenje, pomaže kod krvarenja desni, parodontoze i afti, kod upale uha i sinusa, blagotvorna je za jetru… Popisu kao da nema kraja.
VOLI TOPLINU I SUNCE
Kadulja je višegodišnji nizak grm koji samoniklo raste na mediteranskom kamenjaru. Voli toplinu i sunce, a loše podnosi preveliku količinu vlage, mraz i hladnoću. Može se uzgajati, a ako se to čini u sjevernijim područjima, traži dosta njege. Vrijeme sjetve je u travnju i svibnju.
Može se posijati i u teglice, a treba je držati na sunčanom prozoru. U ljeto je treba presaditi u zemlju, na mjesto gdje ima dovoljno sunca i prostora. U proljeće je treba orezati, a prvi se listovi beru prije cvatnje. Novi listovi stalno joj rastu pa se mogu brati cijele godine.
zivim.hr
