LJUDSKA VRSTA POSTAJE SVE GLUPLJA, A I INTERNET JE ZASLUŽAN
Ljudi smo – često mislimo o sebi bolje nego što je to objektivno tako. Moderna tehnologija i pristup internetu samo su doprinijeli zabludama o ‘velikoj pameti’.
Prije nekoliko mjeseci naučnici s Univerziteta Yale objavili su istraživanje koje je pokazalo da zbog interneta mislimo da znamo više toga nego što zaista znamo. Kad imamo brz pristup internetu, lako se možemo zavarati da sve te informacije imamo uskladištene i negdje u glavi. Čak ako sami ne primjećujete kako vam pamćenje pomalo odlazi zahvaljujući ‘prednostima’ pametnog telefona, neuporedivo više se dobija od lake dostupnosti informacija, zar ne? Baš i ne.
Šta ako se varamo?
Naime ovaj fenomen dostupnosti informacija predstavlja veliku opasnost za društvo, istakao je autor istraživanja Michael Fisher. “Kod nekih profesija mi želimo da ljudi posjeduju sve potrebno znanje, a ne da tek pružaju lažni osjećaj znanja. Uzmite za primjer hirurge. U najmanju ruku moramo misliti da, ako bi se takvi ljudi morali oslanjati na internet, nikad ne bi smjeli biti odsječeni od njega”, objašnjava. Drugim riječima, većina nas ne bi rado otišla pod nož hirurga koji se rukovodi internetom i iznenada shvati da, ako mu maknete Google, nema pojma šta radi, piše 24sata.hr.
Precjenjujemo svoje znanje
U seriji eksperimenata pokazalo se da pristup internetu može dovesti do toga da ljudi precijene svoje znanje. Tako su u jednom eksperimentu učesnici odgovarali na niz pitanja uz pomoć interneta, dok su drugi na ista pitanja odgovarali bez interneta. Nakon toga upitali su sve učesnike koliko bi tačno mogli da odgovore na niz potpuno drugačijih pitanja, ali bez pomoći interneta. Oni koji su u prvom krugu koristili internet bili su puno samouvjereniji i precijenili su svoje znanje, posebno u poređenju sa drugom grupom.
Autori istraživanja zaključili su da pristup internetu kod ljudi stvara osjećaj da su online informacije svojevrstan produžetak njihovih mozgova. Strašno je i pomisliti da bi političari ili neki druge vođe mogli donositi odluke na osnovu znanja koja ustvrai ne posjeduju. Ali isto tako, ako nas razdvoje od interneta, moguće je da bismo počeli da paničimo kad bismo otkrili koliko malo toga u stvari znamo. Jer što je rasprostranjeniji internet, to manje pažnje obraćamo na sticanje trajnog znanja koje bismo mogli uskladištiti u mozgu. “Internet nam pomaže na mnogo načina. Ali postoje neke loše strane koje nijesu vidljive na prvu loptu, a ovo bi mogla biti jedna od njih”, zaključio je Fisher u Business Insideru.
Zapravo smo gluplji nego prije
Velika studija pokazuje značajan pad opšte inteligencije ljudi od po 1,23 IQ boda po deceniji , a čak 14 IQ bodova od viktorijanskog doba. Dokazano je kako od 1990-ih prosječan koeficijent inteligencije pada širom svijeta, ali biolog Gerald Crabtree sa Stanforda vjeruje kako ljudska ‘intelektualna kondicija propada već 3000 godina, a krivac za to je relativno lagodan način života koji nas je oslobodio od stanja u kojem smo opstajali zahvaljujući razmišljanju’. Dakle danas, uz svu moguću dostupnu higijenu, medicinsku brigu, hranu, vodu, školovanje i sve druge uslove, ljudi postaju sve gluplji.
Ko bi preživio?
Naučnici rezultate modernih istraživanja smatraju impresivnim, ali i zabrinjavajućim. Navode kako je jedan od mogućih razloga pada IQ-a taj što mladi ljudi sve više vremena koriste tehnologiju umjesto da čitaju knjige. To podrazumijeva da konzumiranje medijskih sadržaja zapravo znači prihvatanje i učenje glupih i beskorisnih informacija. Osim toga, manje se vremena provodi u stvarnoj čovjekovoj okolini – prirodi, a više u četiri zida, ispred ekrana. Zato ne čudi ideja da bi današnje prosječno dijete puno teže samostalno preživjelo nekoliko dana u šumi, nego što bi to, na primjer, uradilo dijete iz 70-ih godina prošlog vijeka.
