Koliko biste tačno vode trebali piti svaki dan?
Bez obzira na to hvata li vas nesvjestica ili vam je koža suha, zasigurno su vam savjetovali da pojačate unos vode u organizam kako biste otklonili svoju boljku. Kako BBC otkriva, ovi savjeti nemaju nužno znanstvenu osnovu, već su nusprodukt vjerovanja starog nekoliko desetljeća.
Sudeći po riječima Vincenta Priessnitza, osnivača hidropatije, ljudi su u 19. stoljeću vodu ispijali tek na samrti.
Vremena su se znatno promijenila pa tako prodaja vode u SAD-u danas nadilazi prodaju gaziranih pića. Sa svih strana se susrećemo s porukama o tome koliko je važno da svakodnevno unesemo litre vode radi boljeg zdravlja, više energije i čistije kože te da je voda ključ uspjeha u borbi s viškom kilograma i pri prevenciji raka.
Poticaj ovoj žudnji za vodom je neslužbeno geslo “piti osam čaša od po 240 ml vode dnevno”, što iznosi skoro dvije litre vode na dan. Ovo pravilo, pak, nije potkrijepljeno znanstvenim istraživanjem.
Porijeklo ovog rekla-kazala pravila najvjerojatnije leži u dvije upute koje su stare već nekoliko desetljeća.
1945. Odbor za namirnice i prehranu američkog Nacionalnog savjeta za istraživanje je izdao uputnicu odraslim osobama da trebaju unijeti jedan mililitar tekućine na svaku kaloriju hrane. U slučaju žena, pri unosu od 2000 kalorija, ova brojka iznosila je 2 litre tekućine, dok je za muškarce koji unose 2500 kalorija, pravi odnos bio 2,5 litara tekućine dnevno. Ipak, riječ nije bila isključivo o vodi, već i o drugim vrstama napitaka, uključujući voće i povrće koje sadrži 98% vode.
U međuvremenu, 1974. objavljena je knjiga nutricionista Margaret McWilliams i Frederika Stera pod nazivom “Prehrana za dobro zdravlje”. U svojoj knjizi oni odraslima savjetuju unos između šest i osam časa vode dnevno. Ipak, navode kako se tu mogu svrstati i voće, povrće, napici s kofeinom, gazirana pića, čak i pivo.
Voda čini dvije trećine naše tjelesne mase i svakako je od velike važnosti. Ona igra ključnu ulogu u većini kemijskih reakcija koje se zbivaju unutar našeg organizma.
Naše tijelo gubi vodu kroz znojenje, uriniranje i disanje. Simptomi dehidracije se mogu uočiti po gubitku 1-2% tjelesnih zaliha vode. Tek u rijetkim slučajevima ovakvo stanje može biti smrtonosno.
Vjerovanje u mit koji kaže kako moramo piti osam čaša vode dnevno uvjerilo nas je da svaki osjećaj žeđi tumačimo kao stanje opasne dehidriranosti. Nasuprot tom vjerovanju, stručnjaci se slažu kako našem organizmu nije potrebno više od one količine tekućine koju tijelo samo zatraži, piše Index.
“Poslušajte svoje tijelo i ono će vam reći kada je žedno”, riječi su Courtney Kips, sportske liječnice i zdravstvene ravnateljice Triatlona u Londonu i Blenheimu.
“Taj mit o tome kako ste zakasnili ako osjetite žeđ zasnovan je na pretpostavci da je žeđ lažan znak manjka tekućine, ali se postavlja pitanje zbog čega bi ostali mehanizmi u tijelu bili savršeni, a baš žeđ lažna”, dodaje ona.
