Kada odlazite u tržne centre PRIPAZITE NA OVO – Kolica u marketima su među najvećim izvorištima bakterija!

Prati ruke toplom vodom i sapunom svaki put kada se vratimo iz kupovine, treba da bude imperativ za svakoga od nas. Istraživanja su pokazala da rukohvati na košaricama za kupovinu mogu biti ozbiljna prijetnja našem zdravlju…

Nedavno sprovedeno istraživanje Zavoda za javno zdravstvo u susjednoj Hrvatskoj pokazalo je da su košarice u supermarketima jedno od najvećih legla za razmnožavanje bakterija! To je, svakako, za sobom povuklo nekoliko pitanja – koliko te bakterije mogu naštetiti našem zdravlju, koliko su vlasnici manjih ili većih trgovina odgovorni, pa vode brigu od higijeni kolica i košarica, da li sanitarna inspekcija i koliko često kontroliše čistoću kolica i košarica.

Sva ova pitanja su važna tim više što se u zadnje vrijeme sve više govori o „superbakterijama“, bakterijama imunim i na najpoznatije i najjače antibiotike. Neke od najpoznatijih su MRSA, klebsiella, pneumokok… Ove bakterije se zasad pojavljuju i šire – u bolnicama. Valja znati da su najveća prijetnja osobama već oboljelima od nekih drugih bolesti. No, bez obzira na to, savjet da i zdravi budu oprezni i djeluju preventivno, nije za baciti.

Stoga, treba voditi brigu o ličnoj higijeni i čistoći svoga doma. To i možemo učiniti, čak i bez velikog napora, i tako se “osigurati”. No, koliko smo sigurni vani? Na “frekventnim” mjestima kao što su upravo supermarketi? Ili, pak, vozila gradskog saoboraćaja? Rukohvati u autobusima, tramvajima su, naime, pored košarica i kolica za kupovinu, također visoko rangirani na listi legla bakterija.

Ekipa magazina Aura je potražila odgovore na ova pitanja, ali i neka druga. Pitanja o održavanju čistoće u javnom prevozu, postavili smo sarajevskom GRAS-u. Veliki supermarketi “Robot” i “Mercator” su odgovorili na naša pitanja o održavanju kolica i košarica. Na ovu temu razgovarali smo i sa sanitarnom inspekcijom Kantona Sarajevo. Pročitajte naše malo istraživanje i saznajte koliko ste sigurni van vašeg doma…

Inspekcija za sanitarne, zdravstvene i farmaceutske poslove Kantona Sarajevo

Po povratku iz trgovine, obavezno prati ruke!

U sklopu redovnih inspekcijskih nadzora u trgovinama i većim trgovačkim centrima, sanitarno-zdravstveni inspektori u našoj zemlji, između ostalog, vrše i pregled kolica i košarica u pogledu higijenske ispravnosti. Iz inspektorata poručuju da analize ne odstupaju od standarda i, nasreću, nikako se ne mogu okarakterisati kao poražavajuće. No, kakve su obaveze vlasnika trgovina?

– Poslodavac je najmanje jednom sedmično dužan prati i dezinficirati košarice i kolica, kao i sve radne i podne površine, a zavisno od potrebe i više puta u toku sedmice – kazala je Senada Hadžijusufović, glavna inspektorica Inspekcije za sanitarne, zdravstvene i farmaceutske poslove Kantona Sarajevo, te dodala kako je mala vjerovatnoća da se bakterije sa kolica i košarica mogu prenijeti na hranu (koja je uglavnom upakovana), ali na naše ruke, i dalje u organizam, mogu.

– Rukohvati na košaricama predstavljaju ozbiljnu prijetnju našem zdravlju i velika je mogućnost unosa štetnih bakterija u organizam, baš kao što kaže i izreka da su najveći neprijatelji čovjeka njegovi prsti! Upravo radi toga, savjetujemo redovno pranje ruku toplom vodom i sapunom odmah po dolasku kući ili na posao, kao i prije i poslije jela – savjetuje inspektorica Hadžijusufović.

U “Robotu” angažuju autopraonu

– Naš supermarket posjeduje oko 300 kolica za kupovinu. Košarice baš i ne praktikujemo držati, jer u ovu trgovinu ljudi dolaze kupovati veće količine robe. Naša praksa je da oko 150 kolica držimo u opticaju, a drugih 150 držimo u magacinu. Kad vidimo da je vrijeme da se kolica u trgovinama operu, zamijenimo ih sa onih 150 iz magacina. Prljava kolica temeljito peremo u autopraonama. Zimi ih peremo češće (kolica se izvoze i van objekta, na parking, pa se više prljaju zbog kiše, snijega, blata, i sl.). Obično su u pitanju dva mjesečna pranja. Ljeti kolica peremo neznatno rjeđe – kazali su za naš magazin  iz Službe za održavanje “Robot” u Rajlovcu.

U “Mercatoru” dezinficiranje jednom mjesečno

• Mercator BH je bio jedan od prvih trgovaca koji je ostvario 2004. godine uslove za odobrenje prestižnog međunarodnog certifikata ISO 9001:2000 koji podrazumijeva potpunu kontrolu nad kvalitetom upravljanja svim poslovnim procesima. Kolica i košarice su sastavni dio našeg poslovnog prostora i samim tim njihova čistoća predmet jedinstvenog sistema kontrole.

• Naš pravilnik nalaže da se kolica i košarice dezinficiraju jednom mjesečno. Međutim, obično se čišćenje obavlja i češće – dva do tri puta mjesečno. Koliko puta će se čistiti, zavisi od više faktora, a u prvom redu od frekventnosti marketa. Poslovođe i prodavci su dužni pratiti “stanje” kolica i košarica, te ukoliko primijete nečistoću, prijaviti kolica/košarice za čišćenje.

KJKP GRAS Sarajevo

Dezinfekcija vozila jednom mjesečno

Iz Inspektorata za sanitarne, zdravstvene i farmaceutske poslove Kantona Sarajevo saznajemo da Služba za održavanje i higijenu KJKP-a GRAS ima obavezu da svakog dana izvrši čišćenje i pranje vozila po dolasku u bazu, dok Epidemiološka služba Zavoda za zaštitu radnika u saobraćaju jednom mjesečno treba izvršiti dezinfekciju kompletnog voznog parka ovog preduzeća.

Na adresu KJKP-a GRAS, u posljednje vrijeme je upućeno mnogo kritika u vezi sa (ne)čistoćom vozila. No, iz GRAS-a poručuju da su u toku upravo aktivnosti na temeljnom čišćenju unutrašnjosti svih vozila koja posjeduju.

– Nedavno je završeno čišćenje svih tramvaja. Na redu je čišćenje trolejbusa, autobusa i minibusa. Ovo čišćenje podrazumijeva odstranjivanje grubih, tvrdokornih mrlja, masnoća i drugih nečistoća iz unutrašnjosti vozila.Tu svakako spadaju i nalijepljene žvakaće gume. Čišćenje sjedišta je odgođeno za ljepše vremenske prilike, jer se zbog niskih temperatura tapacirung sjedišta teško suši – saopćili su iz Službe za odnose sa javnošću GRAS-a, te dodali:

– Za potrebe vanjskog pranja vozila imamo tri automatske autopraonice instalirane u tramvajskom, trolejbuskom i autobuskom sektoru. U toku 24 sata vrši se kompletno unutrašnje i vanjsko pranje vozila. Dezinfekcija vozila vrši se mjesečno, a za te potrebe angažovana je Higijensko-epidemiološka služba Zavoda za zdravstvenu zaštitu radnika u saobraćaju. Svakih šest mjeseci preduzeće “Sanitacija” vrši i deratizaciju vozila.

Iz GRAS-a, ali i iz kantonalne Inspekcije za sanitarne, zdravstvene i farmaceutske poslove poručuju da i korisnici gradskog saobraćaja trebaju aktivno uzeti učešće u održavanju higijene vozila, te se suzdržati od ostavljanja otpadaka u vozilima, pisanja, lijepljenja žvakaćih guma, uništavanja sjedišta.

– Od našeg odnosa prema vozilima umnogome zavisi kvalitet javnog gradskog prevoza, a ujedno i imidž grada i gradskog prevoza u cjelini – dodali su na kraju iz Službe za odnose sa javnošću GRAS-a

aura.ba