Je li tačno da je beogradski zrak najzagađeniji na svijetu?

IDA Prester, hrvatska pjevačica i voditeljica s beogradskom adresom, danas je objavila status na Facebooku u kojem je upozorila kako je zrak u glavnom gradu Srbije trenutno najzagađeniji na svijetu, zagađeniji čak nego u Pekingu.

„Beogradski zrak najzagađeniji na svijetu. Jedite nam prašinu!“, napisala je Prester, podijelivši tabelu objavljenu na stranici Air Visual.

Ispod njezine objave razvila se rasprava o tome koliko su podaci te i sličnih stranica pouzdani. To je pitanje zanimljivo i za nas jer je na istoj listi zagađenosti Zagreb danas završio na visokom 17. mjestu. A prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, zagađeni zrak najvažniji je okolišni uzrok smrti. Procjenjuje se da svake godine u svijetu od posljedica zagađenja zraka umre oko 400.000 ljudi.

Podaci objavljeni danas na našoj službenoj stranici pokazuju da je zrak u Zagrebu doista bio zagađen, no ne čine se tako strašnim (slika sasvim dolje).

Kako bismo razriješili ovu enigmu, obratili smo se doc. dr. sc. Gordani Pehnec, našoj stručnjakinji u Institutu za medicinska istraživanja.

Što je indeks US AQI i što mjeri?

Budući da je na tablici Air Visuala za Beograd pisalo da je indeks kvalitete zraka US AQI 181., pitali smo je što on znači i koliko je taj podatak pouzdan?

Pehnec kaže da indeks kvalitete zraka (Air Quality Index  – AQI) služi kao pokazatelj izvještavanja o kvaliteti zraka.

„On pokazuje koliko je zrak čist ili onečišćen te kakve bi moguće zdravstvene teškoće mogle biti uzrokovane udisanjem zraka. AQI je usmjeren na zdravstvene učinke koji mogu biti izazvani udisanjem onečišćenog zraka tijekom par sati ili dana. Kao podloga za izračunavanje koriste se satne vrijednosti o koncentracijama onečišćujućih tvari u zraku koje se generiraju s mjernih postaja. Koncentracije onečišćujućih tvari u zraku variraju tijekom dana, tjedna i godine ovisno o vremenskim uvjetima i ljudskim aktivnostima, stoga povremene visoke satne vrijednosti AQI, koje ne traju duže od jedan do dva sata, ne bi trebale biti zabrinjavajuće za opću populaciju“, rekla je za Index.

Europska metodologija za nas je relevantnija od američke

Ipak, ističe da postoje različite metodologije za izračun Indeksa kvalitete zraka te da Air Visual, mada koristi lokalne podatke, za nas nije najrelevantniji.

„Stranica koju navodite izračunava indekse drugačijom metodologijom od one koja je opće prihvaćena u Europskoj uniji. Način izračunavanja indeksa kvalitete zraka koji je puno primjereniji za naše područje možete pronaći na web stranici Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada gdje se može više pročitati o samoj metodologiji kojom se indeksi izračunavaju („O indeksima“), a na istoj stranici nalaze se i upute za građane kako postupiti u slučaju povišenih vrijednosti“, tumači Pehnec.

Možemo li vjerovati aplikacijama i programima za praćenje kvalitete zraka?

Budući da je posljednjih godina u porastu broj raznih aplikacija i stranica koje građanima daju informacije o kvaliteti zraka, zanimalo nas je koliko se ima smisla oslanjati na njih.

„Na žalost, takvi podaci često su nepouzdani i netočni te uglavnom nije moguće provjeriti njihovu vjerodostojnost kao ni utvrditi princip rada aplikacije, uređaja ili ostale relevantne podatke, primjerice, koju mjernu tehniku ili model koriste, kako dokazuju točnost svojih rezultata te kolike su pogreške takvih rezultata. Stoga sve takve informacije treba uzeti s određenom rezervom“, ističe naša stručnjakinja.

Je li Zagreb stvarno tako zagađen?

Zanimalo nas je također koliko su ozbiljne procjene prema kojima je Zagreb završio na prilično visokom mjestu. Naime, prema studiji iz 2014. Hrvatska je u EU bila na visokom osmom mjestu po broju preranih smrti (104,3 na 100.000) uzrokovanih zagađenjem zraka česticama PM 2.5.

„Mjerenja u Zagrebu iz ranijih godina pokazala su da su tijekom zimskih mjeseci povećane koncentracije lebdećih čestica PM10 i PM2.5. Prve su čestice aerodinamičkog promjera manjeg od 10 µm, a druge čestice aerodinamičkog promjera manjeg od 2,5 µm. To je posljedica sezone grijanja i nepovoljnijih meteoroloških uvjeta. Stoga i vrijednosti AQI mogu povremeno biti povišene, no to ne treba biti zabrinjavajuće ukoliko ne traje duže vrijeme“, kaže Pehnec.

Za relevantne podatke o kvaliteti zraka u Hrvatskoj preporučuje stranice Hrvatske agencije za okoliš i prirodu pri Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, koje se nalaze na ovoj poveznici.

„Na toj web stranici mogu se vidjeti mjerne postaje u Hrvatskoj, trenutne vrijednosti koncentracija onečišćujućih tvari u zraku, takozvani nevalidirani podaci, koji idu online s mjernih postaja, a također i podaci koji se šalju naknadno za onečišćujuće tvari kod kojih nije moguće direktno, online mjerenje. Primjerice, da bi se odredio sadržaj metala ili policikličkih aromatskih ugljikovodika u lebdećim česticama u zraku, potrebne su višednevne analize u laboratoriju. Na istoj stranici nalaze se i godišnji izvještaji s ocjenom kvalitete zraka. Mjerenja na tim mjernim postajama provode akreditirani laboratoriji po točno određenim  normama i metodama, koji su propisani i usporedivi za cijelu Europsku uniju.“

Koji su gradovi RH i dijelovi Zagreba najzagađeniji?

Zanimalo nas je također kakva je bila kvaliteta zraka u Zagrebu danas i gdje je on najviše zagađen.

„Što se tiče kvalitete zraka u Zagrebu, Institut provodi mjerenja od šezdesetih godina prošlog stoljeća. Mjerenja provedena posljednjih godina pokazala su da je zrak onečišćen, odnosno II. kategorije kvalitete s obzirom na lebdeće čestice PM10 i PM2.5 i dušikov dioksid. Glavni izvor onečišćenja zraka tijekom cijele godine je promet, a zimi dodatni izvor onečišćenja predstavljaju kućna ložišta. U skladu s time Grad Zagreb akcijskim planovima propisuje dugoročne mjere za poboljšanje kvalitete zraka. U pravilu, zrak je zagađeniji na mjernim postajama u gušće naseljenim područjima u blizini frekventnih prometnica na mjernim postajama u Đorđićevoj, Miramarskoj, Sigetu, Prilazu baruna Filipovića i sl.

Na naše pitanje koji su gradovi najzagađeniji u Hrvatskoj i najopasniji za zdravlje, kaže da je u pravilu zrak druge kategorije u svim većim gradovima i industrijskim područjima u Hrvatskoj, primjerice u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Sisku, Slavonskom Brodu, Kutini itd., a najveći problem predstavljaju lebdeće čestice PM10.

Koliko je zdravo džogirati po centru Zagreba?

Pitali smo i ono što često pitaju građani velikih gradova – koliko je zdravo baviti se tjelesnim aktivnostima u gradovima s kvalitetom zraka druge kategorije.

„Kvaliteta zraka u Zagrebu slična je kao i u drugim gradovima te veličine u Europi. Znanstvena istraživanja provedena u nekim većim europskim gradovima pokazala su da su dobrobiti kraće fizičke aktivnosti na otvorenom, poput odlaska na posao biciklom ili pješice, trčanje, rolanje u trajanju do 2 h i sl., daleko veće od eventualnog rizika izloženosti onečišćenom zraku, barem pri ovim razinama kakve danas imamo u Zagrebu. Zanimljiv je podatak da su tijekom odlaska na posao najlošijem zraku izloženi građani koji putuju osobnim automobilima. Ipak, preporučuje se da se fizičke aktivnosti po mogućnosti planiraju što dalje od prometnice“, rekla je Pehnec.