Dobrobiti hodanja bolje od trčanja: KOLIKO KORAKA DNEVNO ZA ZDRAVIJE SRCE, MIRNIJI SAN I STABILAN ŠEĆER

Iako ima vrlo pozitivne učinke na naše zdravlje, hodanje je zasigurno najpodcjenjenija tjelesna aktivnost. Samo 30 minuta hodanja umanjuje rizik od oboljenja srca, krvnih sudova, ali i raznih oblika tumora

Hodanje je najjednostavnija fizička aktivnost, iako dobrobiti hodanja često znamo podcijeniti. Naučno je dokazano, ako svakodnevno prohodamo samo 800 metara više, u našem tijelu će se dogoditi  značajne promjene odlične za zdravlje. A da bismo uspješno kontrolisali tjelesnu težinu i održavali zdravlje, dnevno bismo trebali prohodati oko 10.000 koraka. Ta brojka čini se jako puno, naročito ako imate uredski posao i puno vremena provodite u automobilu. No spasa ipak ima!

Hiljadu koraka iznosi otprilike 800 metara što je broj koji bi svako mogao zadovoljiti, bitno je samo da tih dodatnih 800 metara prohodate baš svaki dan i rezultat neće izostati.

Neki od lakih načina kako da više hodate jesu parkiranje automobila na najdaljem mjestu od posla, hodanje dok razgovarate na mobitel te šetanje do kolege umjesto slanja maila.

Hodanje rijetko povezuju s povredama, mogu ga prakticirati baš svi, a ujedno glasi za jednu od najzdravijih tjelesnih aktivnosti. Besplatno je i ne zahtijeva nošenje nikakve posebne opreme ni odlaske na skupe treninge.

Osim toga, hodanjem smanjuje se rizik od razvoja bolesti srca, dijabetesa tipa 2, osteoporoze i nekih vrsta tumora. Ako uzmemo u obzir sve dobrobiti koje ono nosi, zašto ne hodamo više?

Prednosti

„Sjedilački” način života i osmosatno radno vrijeme počeli su ostavljati velike posljedice na zdravlje čovjeka. Problemi s leđima, varikozne vene, depresija i prekomjerna tjelesna masa samo su neki od problema s kojima se ljudi danas susreću. Stoga je čovjeku više nego ikada potrebna je tjelesna aktivnost.

Prednost hodanja svakako je nepostojanje prepreke koja se može susresti kod nekih drugih aktivnosti. Nedostatak vremena, sposobnosti ili posebnih vještina nisu razlozi koji bi te mogli spriječiti da počnete brinuti o svome zdravlju. Također, hodanje umanjuje simptome stresa i depresivne poremećaje te podiže raspoloženje i samopoštovanje. Osim toga, povoljno utječe na san i intelektualne sposobnosti.

U odnosu na hodanje, trčanje je tjelesna aktivnost jačeg intenziteta. Zbog povećane potrošnje kisika, srce tokom trčanja doživljava puno veće naprezanje nego što je to slučaj kod hodanja.

Jedna od osnovnih prednosti hodanja jeste ta da ne zahtijeva prevelik napor. Isto su tako rizik od hipertenzije, visokog holesterola, dijabetesa i srčanih bolesti znatno manji kod osoba koje redovno hodaju u odnosu na one koje redovno trče.

Idealni parametri

Iako je među strukom još uvijek aktualna rasprava i neslaganje oko toga je li bolje hodanje ili trčanje, činjenica je da trčanje može biti loše za zdravlje koljena i zglobova, posebno kod osoba s prekomjernom težinom jer moraju nositi veću težinu te su izloženije mogućim frakturama.

Šezdesetih godina prošlog vijeka dr. Yoshiro Hatano izumio je pedometar po nazivu ”manpo-kei” i odredio 10.000 koraka kao idealnu količinu kretanja za očuvanje i unapređenje zdravlja. Naravno, 10.000 koraka treba shvatiti kao preporuku.

Iako je 10.000 koraka lako pamtljiva preporuka, treba uzeti u obzir to da su dužina koraka, dob, zdravstveno stanje i kondicija parametri koji su različiti za svakog pojedinca. S jedne strane, za ljude koji nisu navikli vježbati, to je prevelik broj i može djelovati nedostižno i dovesti do odustajanja.

S druge strane, ljudima koji su navikli na tjelesnu aktivnost ovaj broj će se možda učiniti premalim. Važno je napomenuti da je korake potrebno prilagoditi ličnom cilju.

Tjelesna aktivnost ne mora biti snažna ili dugotrajna da bi se poboljšala kvaliteta tvog zdravlja. Ona mora biti kontinuirana i odgovarati tvojim mogućnostima. Umjesto korištenja javnog prijevoza, automobila ili lifta, odluči se na pješačenje. Osim što ćeš biti zdravija i puna energije, vidjet ćeš razlike i u svojem raspoloženju.

Savjeti za pravilno hodanje

Kako ne bi došlo do povreda prilikom hodanja i kako bi ono bilo što učinkovitije, evo nekoliko savjeta kako bi pravilno hodanje trebalo izgledati.

Leđa drži uspravno, glavu visoko, pogled nekoliko metara ispred sebe, ramena opuštena, a stopala paralelna jedno s drugim.

Ruke lagano saviti u laktovima te pomjerati u ritmu sa suprotnom nogom.

Nemojte hodati cijelim stopalom. Najprije spustiti petu, a zatim ostatak stopala na tlo.

Zategnuti trbušne mišiće radi pomoći kičmi i pravilnog držanja.

Prilagoditi brzinu disanja brzini hodanja.

Nemojte produžavati korak ako želite ubrzati. Radije učinite više manjih, ali bržih koraka.

Da bi se izbjegle uobičajene greške prilikom hodanja, nemojte raditi nagle promjene brzine i uvijek gledajte ispred sebe.

Prilikom hodanja izbjegavati betonske i slilčne tvrđe podloge.

(aura.ba)