KAFA KROZ ISTORIJU: Zrno zdravlja uz koje se kuju najbolje zavjere i spletke!

Nezahvalno je odgovoriti koja količina kofeina predstavlja opasnost od glavobolje. To je individualno, kao i za sve drugo. Kod osjetljive osobe jedna jedina kafa može izazvati glavobolju, dok kod drugih nema takvo dejstvo.

Kafa je najpopularniji napitak na svijetu. Riječ kafa u evropskim jezicima vodi porijeklo od italijanske riječi caffè. Zanimljivo je da se u arapskom prvobitno ta riječ nije koristila za kafu, nego za vrstu vina čija konzumacija se povezivala sa gubitkom apetita. Otuda u korijenu arapske riječi za kafu imamo „qaha“, što u prijevodu znači – gubitak apetita.

Kafa može da djeluje dvostruko na organizam. Kao što znamo, sadrži kofein, a dejstvo kofeina na recimo glavobolju je kontroverzno. On može da je olakša, ali i da je izazove. Jedna šolja jake kafe može kao rukom da odnese blagu glavobolju.

Sam kofein djeluje snažno protiv bola, skupljajući krvne sudove, i zato ga sadrže neki analgetici (lijekovi protiv bolova). Postoji i druga strana kofeina. On je i izazivač glavobolja. Ako često imate glavobolje, kojima se ne zna uzrok, pomislite na kofein. Pa testirajte sebe da vidite kako ćete reagovati.

Nezahvalno je odgovoriti koja količina kofeina predstavlja opasnost od glavobolje. To je individualno, kao i za sve drugo. Kod osjetljive osobe jedna jedina kafa može izazvati glavobolju, dok kod drugih nema takvo dejstvo.

Ne znači da svi ljudi koji često imaju glavobolje treba da prestanu da piju kafu i napitke koji sadrže kofein. Ali, oni koji su skloni glavobolji, a osjetljivi su na kofein, mogu mnogo da učine protiv glavobolje jednostavnim eliminisanjem kofeina iz ishrane. Ali opet, mnogo je zdravije stimulisati se (kad vam zatreba dodatna energija za neke stvari kao što je učenje ili trening) skuhanom kafom, nego raznim energetskim napicima koji sadrže i veliku količinu kofeina i veliku količinu šećera. Kofein, bukvalno, prevari mozak da misli da nije umoran pa iskoristite to.

Pušačima treba više kofeina da bi osjetili njegov efekat. To je posljedica bržeg trošenja kofeina iz krvi kod pušača u odnosu na nepušače. To znači da osoba koja prestane da puši treba da smanji kafu. Ako ne, onda može imati smetnje zbog prevelike količine kofeina u krvi. Zavisno od osjetljivosti smetnje mogu biti anksioznost, lupanje srca ili nesanica.

Kafa pomaže i u ljepoti: bilo koji gelovi i kreme za uklanjanje celulita biće mnogo efikasniji ako sadrže i kofein.

A da li ste znali i ovo o kafi:

Prema legendi, Onore de Balzak je pio 50 šoljica kafe dnevno kako bi mogao da ostane budan i nastavi da piše.

1932. godine, Brazil nije mogao da priušti da pošalje svoje sportiste na Olimpijske igre u Los Anđelesu. Ali, imali su kreativnu ideju. Brod sa sportistima napunili su kafom i prodali je usput. Eto dokaza da kad se nešto hoće – nađe se način.

Smrtonosna doza kofeina je oko 100 šoljica kafe.

U drevnoj arapskoj kulturi postojao je samo jedan način da se žena legalno može razvesti: Ako njen suprug ne donosi dovoljno kafe.

Šta je sve kafa prošla kroz historiju

Ispijanje kafe ima više značenja u narodu i asocijacije su razne, ali da li znate da kafa nije uvijek bila poželjni napitak i dobro prihvaćen običaj?Ako se vratimo par vijekova unazad, u vrijeme kada su vladali jako paranoični kraljevi, kafa je bila jako opasno sredstvo… Jer uz nju su se kovale „zavjere“ i pravile „spletke“ protiv onih koji su bili na vlasti.

U Meki (Saudijska Arabija) kafa je zabranjena 1511. godine, a razlog je bio tvrdnja da kafa stimuliše radikalno razmišljanje. Zapravo, gradonačelnik Meke se bojao da bi razgovori uz kafu mogli ujediniti njegove protivnike i skinuti ga sa vlasti. U to vrijeme, kafa je takođe bila na lošem glasu jer su je sufije redovno pili kako bi mogli ostati budni i izgovarati molitve tokom cijele noći.

Švedska je zabranila kafu 1746. godine, a pored samog ispijanja kafe, Vlada je takođe zabranila “rekvizite za kafu”. Koliko god to smiješno zvučalo, tih godina su policajci išli po kućama i plijenili šoljice, kao i bilo koje drugo posuđe vezano za kafu. Kralj Gustav III je čak naredio da osuđene ubice piju kafu dok doktori prate koliko šoljica mogu popiti prije nego što umru.

1777. godine, Frederik Veliki od Pruske izdao je proglas tvrdeći da pivo ima nadmoć nad kafom. On je tvrdio da kafa šteti konzumiranju piva u državi – i zato bi trebala biti zabranjena. Frederik, pokušavajući da stane u kraj kafi, redovno je napominjao da je “Njegovo Veličanstvo odraslo na pivu”, pokušavajući nagovoriti ljude da umjesto jutarnje kafice popiju pivo ili dva.

1674. godine u Engleskoj, “Peticija Žena Protiv Kafe” je predlagala zabranu konzumiranja kafe svim muškarcima mlađim od 60 godina, uz tvrdnju da kafa pretvara muškarce u „beskorisne leševe“. Dokument koji je bio upućen na adresu tadašnjeg kralja Čarlsa II sadržao je niz optužbi upućenih muškarcima koji piju kafu, a jedna od njih je bila i optužba da “su počeli pričati mnogo, više od žena koje se sastanu da tračaju.” Žene su zahtijevale od kralja da zabrani kafu muškarcima “kako bi svojim suprugama mogli dokazati da su muškarci i na drugi način, a ne samo bradom i nošenjem praznih pantalona.”

Kada je kafa stigla u Evropu u 16. vijeku, sveštenici su počeli da vrše pritisak tvrdeći da kafa treba  da se zabrani i proglasi satanističkom. Ali, papa Klement VIII je ipak mislio drugačije. Izjavio je da je ukusna, pa čak se našalio da bi je trebalo i krstiti. Zahvaljujući ovom papinom blagoslovu, konzumiranje kafe se proširilo Evropom brzinom svjetlosti. Hvala papi Klementu VIII!

(aura.ba)