Misterij miokarditisa – Ili ipak ne? Mladi ljudi sve češće naglo kolabiraju i umiru od srčanog zastoja!
Dana 29. listopada 2023. godine, tisuće nizozemskih navijača nogometaškog kluba držali su dah. Pred njihovim očima, nizozemski nogometaš Bas Dost srušio se u 90. minuti utakmice nacionalne lige Eredivisie – i više se nije podigao. Šokirani, drugi sportaši formirali su zid oko 34-godišnjaka dok ga je medicinsko osoblje liječilo. Uskoro su postavili platno oko mladog čovjeka. Dost je izgubio svijest i morao je biti reanimiran tijekom nekoliko minuta, kasnije se čulo. Reanimacija je uspjela – u bolnici je igrač saznao uzrok svog pada: doživio je upalu srčanog mišića.
Dvadesetpetogodišnji njemački nogometaš Agyemang Diawusie nije imao toliko sreće. 28. studenog 2023. godine umro je od iznenadnog srčanog udara – uzrok: vjerojatno upala srčanog mišića. Isto je dijagnozu dobio i profesionalni košarkaš Oscar Cabrera Adames, nakon što je 2021. godine kolabirao tijekom ligaške utakmice u Španjolskoj i prevezen je u bolnicu. Na društvenim mrežama, košarkaš je svoje dvije prethodne Covid-19 cijepljenja optužio za bolest. U lipnju 2023. godine, Adames je iznenada preminuo tijekom testiranja opterećenja u zdravstvenom centru zbog srčanog udara. Imala je 28 godina.
Od početka pandemije Covid-19, izvještaji o sportašima koji kolabiraju tijekom utakmica, gube svijest i doživljavaju srčani zastoj sve su učestaliji. Često se naknadno dijagnosticira ili pretpostavlja da je miokarditis vjerojatni okidač. Međutim, do danas nije sigurno može li se subjektivno opažanje da je od vremena pandemije koronavirusa došlo do češćih ovakvih incidenata, uistinu potvrditi i statistički dokazati.
Mnoge upite, malo odgovora Već u prosincu 2023. godine, naša redakcija je kontaktirala Institut za sportsku i preventivnu medicinu Sveučilišta u Sarlandu o ovoj temi. Institut je od Njemačke zaklade za srce dobio gotovo 90.000 eura kako bi razvio njemački registar za iznenadne smrti u sportu. Na pitanje može li se putem njihovih istraživanja dokazati povećanje iznenadnih smrti, predstavnici Instituta odgovorili su da trenutno rade na različitim studijama o tom pitanju. Do sada podaci pokazuju da se takvo navodno povećanje ne može potvrditi. Institut nije htio dati brojke na zahtjev, jer će biti objavljene uskoro – do tada ćemo morati biti strpljivi.
Nismo željeli čekati neodređeno vrijeme. Stoga smo odabrali drugačiji pristup: kako bismo uopće mogli procijeniti je li tijekom pandemije koronavirusa došlo do povećanja upala srčanog mišića, kontaktirali smo Ministarstvo zdravstva, Robert Koch Institut i Paul-Ehrlich-Institut, kao i razne stručne udruge poput Njemačkog društva za kardiologiju, Myokarditisregister Jena, Njemačkog centra za istraživanje srca i krvožilnog sustava i Njemačke zaklade za srce.
Konkretno, zatražili smo godišnje izvješće o svim slučajevima miokarditisa od 2013. do 2023. godine. Razočaravajući odgovor: Budući da ova bolest u Njemačkoj nije prijavljiva, ne postoji nacionalni registar miokarditisa koji uključuje i odrasle osobe. Ipak, preporučeno nam je da broj slučajeva procijenimo analizom dijagnostičkih podataka bolnica u Njemačkoj.
Stoga nam je Ministarstvo zdravstva na temelju tih podataka za 2022. godinu navelo apsolutan broj od 6.589 slučajeva s glavnom dijagnozom miokarditisa. Uključivali su se svi slučajevi s ICD10 kodovima B33.2 (karditis uzrokovan virusima), I01.2 (akutni reumatoidni miokarditis), I09.0 (reumatoidni miokarditis), I40 (akutni miokarditis) i I51.4 (miokarditis, neodređen). Kako bismo mogli usporediti tu vrijednost s prethodnim godinama, napravili smo tablicu na temelju podataka Saveznog ureda za statistiku o zdravstvenoj zaštiti koja je istaknula iste dijagnostičke kodove za razdoblje od 2013. do 2022. godine.
Rezultat je zapažen: Ukupan broj od 6.589 slučajeva miokarditisa u pandemijskoj godini 2022. godine bio je znatno veći od zbrojenih ukupnih vrijednosti prethodnih godina. Na drugom mjestu bio je 2016. godina s 6.319 slučajeva, a zatim je slijedila pandemijska godina 2021. s 6.190 dijagnoza. Također je primjetno: U posljednjih deset godina nikada nije bilo toliko slučajeva akutne miokarditisa kao u pandemijskim godinama 2022. (4.898) i 2021. (4.561).
Ova saznanja mogla su se pronaći i u europskim zemljama. Nakon što smo zatražili podatke o slučajevima miokarditisa od 2013. godine kod zdravstvenih vlasti Velike Britanije, Austrije, Švicarske, Švedske, Norveške, Danske, Mađarske, kao i Kanade, Australije i Sjedinjenih Američkih Država, dobili smo uglavnom izbjegavajuće odgovore – ali smo ipak dobili čvrste brojke od Švedske i Mađarske. Mađarska nam je dostavila broj slučajeva s ICD10 kodovima I40 (Akutni miokarditis) i I41 (Miokarditis kod drugih klasificiranih bolesti). Tu je 2021. godina s 410 registriranih slučajeva bila vodeća, slijedila ju je 2019. godina s 328 slučajeva, a pandemijska godina 2022. s 327 slučajeva.
Švedska nam je, s druge strane, poslala pregled slučajeva s dijagnoznim kodovima I40.0 (Infektivni miokarditis), I40.1 (izolirani miokarditis), I40.8 (Ostali akutni miokarditis), I40.9 (Akutni miokarditis, nepreciziran) kao i I41.1 (Miokarditis kod drugih klasificiranih virusnih bolesti), I41.8 (Miokarditis kod drugih klasificiranih bolesti) i I51.4 (Miokarditis, nepreciziran).
I ovdje su brojke pokazale: Pandemijska godina 2021. s ukupno 2972 slučaja miokarditisa bila je na vrhu statistike, slijedile su godina 2018. s 2889 slučajeva i 2015. s 2547 dijagnoza. Samo pandemijska godina 2022. zauzela je niži položaj s 1907 slučajeva. Također je primjetno u ovoj analizi izražen nagli porast u dobnoj skupini od 15 do 19 godina. Tu je godine 2022. bilo 254 osobe koje su oboljele od miokarditisa, dok je 2021. godine bilo 238 – vrijednosti su znatno više nego u prethodnim godinama, gdje je 2015. godina s 187 slučajeva bila na vrhu.
Podaci otkrivaju: Postoji jasan signal da je došlo do porasta miokarditisa u ukupnoj populaciji Njemačke tijekom pandemijskih godina. Međutim, to se definitivno ne može potvrditi s dostupnim podacima – barem su dijagnoze koje su postavljene izvan bolnice ostale nezabilježene u statistici. S druge strane, može se pretpostaviti da postoji visok broj neprijavljenih slučajeva. Naime, miokarditis je često teško prepoznati. Često se pojavljuju samo nespecifični simptomi poput umora i kratkog daha – bolest tako može ostati neotkrivena.